Iako se često otkriva slučajno, ovo stanje, poznato i kao eritrocitoza, zahtijeva pažljivu liječničku istragu jer ‘gusta krv’ nosi stvarne rizike od komplikacija poput tromboze, srčanog i moždanog udara.
Pogled na laboratorijski nalaz i crvena oznaka pored vrijednosti hemoglobina dovoljni su da pokrenu lavinu pitanja i strahova. Povišen hemoglobin nije automatska presuda, već signal tijela da nešto treba provjeriti. Hemoglobin je protein bogat željezom unutar crvenih krvnih stanica (eritrocita) čija je ključna uloga prijenos kisika iz pluća u svako tkivo i organ u tijelu. Kada je njegova koncentracija povišena, to znači da krv sadrži abnormalno visok broj crvenih krvnih stanica, što dovodi do stanja poznatog kao hiperviskoznost, odnosno do “gušće krvi” koja teže cirkulira krvnim žilama. Referentne vrijednosti se razlikuju, no općenito se povišenima smatraju razine iznad 16.5 g/dL za odrasle muškarce i 16 g/dL za žene.
Sistematski pregledi su ključni
Jedan od najvećih izazova s ovim stanjem jest što u ranoj fazi često nema nikakvih simptoma. Mnogi ljudi se osjećaju potpuno normalno, a povišena vrijednost otkrije se slučajno, tijekom rutinske kontrole krvi. Upravo zato su redoviti sistematski pregledi ključni za prevenciju. Kada se simptomi ipak pojave, mogu biti nespecifični i uključivati kronične glavobolje koje ne popuštaju na uobičajene analgetike, neobjašnjivu vrtoglavicu, zujanje u ušima, zamagljen vid i stalan osjećaj umora. Neki pacijenti prijavljuju i prekomjerno znojenje, crvenilo lica i dlanova ili lakše stvaranje modrica. Postoji i jedan vrlo specifičan znak koji može upućivati na ozbiljniji uzrok, a to je akvageni pruritus, odnosno intenzivan, pekući svrbež kože koji se javlja neposredno nakon tuširanja toplom vodom.
Neki pacijenti prijavljuju i prekomjerno znojenje, crvenilo lica i dlanova ili lakše stvaranje modrica.
Uzroci povišenog hemoglobina mogu se podijeliti u dvije glavne skupine. Prva, i daleko češća, jest takozvana sekundarna eritrocitoza, gdje tijelo pojačano proizvodi crvene krvne stanice kao odgovor na neki vanjski podražaj ili drugu bolest. Najjednostavniji primjer je dehidracija, kada se smanji volumen tekućeg dijela krvi (plazme), zbog čega se crvene krvne stanice čine koncentriranijima. To se naziva relativnom eritrocitozom i rješava se jednostavnom rehidracijom. Drugi česti uzroci su pušenje, gdje ugljikov monoksid smanjuje kapacitet prijenosa kisika pa tijelo to kompenzira proizvodnjom više eritrocita, te boravak na velikim nadmorskim visinama gdje je zrak rjeđi.
Stanja poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), zatajenja srca ili često nedijagnosticirane apneje u snu dovode do stalne hipoksije. Tijelo, u pokušaju da nadoknadi nedostatak kisika, neprestano stimulira proizvodnju eritrocita
Druga skupina sekundarnih uzroka su kronična stanja koja uzrokuju hipoksiju, odnosno manjak kisika u tijelu. Naše tijelo ima sofisticiran sustav za nadzor kisika, s bubrezima kao glavnim senzorima. Kada bubrezi detektiraju pad razine kisika, otpuštaju hormon eritropoetin (EPO), koji koštanoj srži nalaže da pojača proizvodnju crvenih krvnih stanica. Stanja poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), zatajenja srca ili često nedijagnosticirane apneje u snu dovode do stalne hipoksije. Tijelo, u pokušaju da nadoknadi nedostatak kisika, neprestano stimulira proizvodnju eritrocita, što dugoročno dovodi do opasno guste krvi. Zato je u obradi ključno provjeriti funkciju pluća i srca, a ponekad je rješenje za povišeni hemoglobin zapravo CPAP uređaj za spavanje.
Kad je koštana srž ‘krivac’
U rijetkim slučajevima, problem ne leži u reakciji tijela na vanjske uvjete, već u samoj “tvornici” krvnih stanica, koštanoj srži. Tada govorimo o primarnoj eritrocitozi, čiji je najpoznatiji oblik policitemija vera (PV). To je rijedak, kronični oblik raka krvi kod kojeg koštana srž, zbog genetske mutacije (najčešće na genu JAK2), nekontrolirano proizvodi goleme količine crvenih krvnih stanica, neovisno o potrebama tijela i razini hormona EPO. Iako riječ “rak” zvuči zastrašujuće, važno je naglasiti da je PV sporo napredujuća bolest koja se uz pravilno liječenje može desetljećima držati pod kontrolom, omogućujući pacijentima normalan život.
Od krvnih ugrušaka do moždanog udara
Najveća opasnost povišenog hemoglobina leži u povećanoj viskoznosti krvi. Gusta, ljepljiva i sporija krv sklonija je stvaranju spontanih ugrušaka (tromboza). Ti ugrušci mogu nastati u dubokim venama nogu, a ako se otkinu i otputuju u pluća, mogu uzrokovati po život opasnu plućnu emboliju. Ako ugrušak nastane u arterijama, može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Zato liječnici tako ozbiljno shvaćaju povišene vrijednosti. Dijagnostički postupak započinje ponavljanjem kompletne krvne slike (KKS), a zatim slijedi mjerenje razine hormona EPO u krvi. Niska razina EPO-a uz povišen hemoglobin snažno upućuje na policitemiju veru, dok visoka razina ukazuje na sekundarni uzrok. Potvrda se često traži genetskim testiranjem na mutaciju JAK2 gena.
Najbrža i najučinkovitija metoda za snižavanje gustoće krvi je terapijska flebotomija, odnosno kontrolirano vađenje krvi, slično dobrovoljnom darivanju. Time se fizički uklanja višak eritrocita i trenutno smanjuje rizik od komplikacija
Liječenje je usmjereno na smanjenje broja crvenih krvnih stanica i rješavanje temeljnog uzroka. Najbrža i najučinkovitija metoda za snižavanje gustoće krvi je terapijska flebotomija, odnosno kontrolirano vađenje krvi, slično dobrovoljnom darivanju. Time se fizički uklanja višak eritrocita i trenutno smanjuje rizik od komplikacija. Naravno, ključno je liječiti i osnovni problem, bilo da se radi o prestanku pušenja, regulaciji plućne bolesti ili korištenju terapije za apneju u snu. Agresivna hidracija također pomaže jer voda prirodno razrjeđuje krv. Povišen hemoglobin na nalazu je poziv na akciju, ali ne i na paniku. To je medicinski nalaz koji se, uz suradnju s liječnikom, može precizno istražiti, razumjeti i vrlo učinkovito kontrolirati. ( Ordinacija.hr )
