Kardiovaskularne bolesti i rak i dalje su vodeći uzroci smrti u Zagrebu, dok rast broja starijih i kroničnih bolesnika povećava opterećenje bolnica i potrebu za jačanjem prevencije.
Zagrepčani danas žive gotovo četiri godine dulje nego prije dva desetljeća, no dulji život ne znači i zdraviji – kronične bolesti i starenje stanovništva sve više opterećuju zdravstveni sustav, pokazuje Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2025. godinu.
Unatoč porastu, Zagreb i dalje zaostaje za europskim prosjekom, a zdravstveni sustav bilježi sve veće opterećenje zbog starenja populacije i porasta kroničnih bolesti, pokazuju podaci Ljetopisa kojeg je objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Prema podacima EUROSTAT-a, očekivano trajanje života u Zagrebu (80,3 godine) je za 1,2 godine više od hrvatskog prosjeka, ali i 1,4 godine niže od prosjeka Europske unije. Razlika među spolovima i dalje je izražena – muškarci u Zagrebu žive 77,5 godina, a žene 82,8 godina, dakle 5, 3 godine dulje.
– Iako bilježimo kontinuirani porast očekivanog trajanja života u Zagrebu, što je svakako pozitivan trend, još uvijek ne dosežemo europski prosjek. To nam govori da ima prostora za daljnje unaprjeđenje javnozdravstvenih intervencija, posebno u području prevencije kroničnih bolesti – rekla je za Hinu Maja Marić Bajs, voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba Službe za javno zdravstvo.
Svaki treći Zagrepčanin umire od kardiovaskularne bolesti, a svaki četvrti od raka
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u Zagrebu. U 2024. godini od njih je umrlo 3.316 osoba ili 38 posto od ukupnog broja umrlih. Slijede maligne bolesti s udjelom od skoro 25 posto, dok su endokrine bolesti na trećem mjestu.
Unutar kardiovaskularnih bolesti, najviše smrti uzrokuju hipertenzivne bolesti i ishemijske bolesti srca.
– Svaki treći stanovnik Grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, a svaki četvrti od raka. Posebno nas zabrinjava porast smrtnosti od hipertenzivnih bolesti, dok s druge strane bilježimo pad smrtnosti od ishemijskih bolesti srca, što može biti posljedica boljeg liječenja akutnih stanja – istaknula je Marić Bajs.
Pandemija COVID-19 privremeno je promijenila strukturu uzroka smrti od 2020. do 2022. godine, no od 2023. godine vratio se pretpandemijski obrazac s kardiovaskularnim i malignim bolestima na vrhu.
Faktori rizika i prioriteti za 2026.
Kao ključni faktori rizika za većinu kroničnih bolesti izdvajaju se pušenje, prekomjerna uporaba alkohola, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak.
– Ono što je ključno za naglasiti jest da nad navedenim faktorima rizika pojedinci mogu uspostaviti kontrolu te smanjiti rizike promjenom životnog stila – poručila je Marić Bajs, dodavši da je prevencija i dalje najmoćniji alat.
Na temelju javnozdravstvenih pokazatelja, kao prioriteti za 2026. godinu izdvojene su kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvnih žila) te maligne bolesti. Endokrine bolesti, mentalno zdravlje i bolesti dišnog sustava također su prepoznata kao područja koja zahtijevaju javnozdravstvenu intervenciju.
– U svim tim područjima predvodnik će i dalje biti Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, kroz provođenje programa ranog otkrivanja i ciljanih javnozdravstvenih intervencija – izjavila je Marić Bajs.
Raste opterećenje bolničkog sustava
U 2025. godini u bolnicama Grada Zagreba zabilježeno je ukupno 837 tisuća hospitalizacija uz 2,5 milijuna dana bolničkog liječenja. U odnosu na 2024. godinu, riječ je o porastu od više od 52 tisuće hospitalizacija i 82,5 tisuće dana liječenja.
Najveći udio dana bolničkog liječenja ostvarile su osobe između 60 i 79 godina – njih gotovo 40 posto. Slijede osobe od 50 do 59 godina s 13 posto.
– Sve navedene brojke potvrđuju sve veće opterećenje zdravstvenog sustava s obzirom na starenje stanovništva i porast kroničnih bolesti. Ovo je realnost s kojom se suočavamo i koja zahtijeva sustavni odgovor – kako u organizaciji zdravstvene zaštite, tako i u jačanju preventivnih programa – upozorila je Marić Bajs.
Lani zaposleno 459 Zagrepčana s invaliditetom
U Zagrebu živi 118 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno 15 posto stanovništva – nešto manje od državnog prosjeka. Muškarci i žene su gotovo podjednako zastupljeni.
Najveći udio osoba s invaliditetom, njih 45 posto, stariji je od 65 godina, dok je 39 posto u radno aktivnoj dobi. Najčešća imaju višestruka oštećenja te oštećenja lokomotornog sustava.
U 2025. godini zaposleno je 459 Zagrepčana s invaliditetom, dok ih je nezaposleno gotovo 1.500 – što znači da svaki šesti nezaposleni s invaliditetom u Hrvatskoj živi u Zagrebu, navodi se u Zdravstveno-statističkom ljetopisu Grada Zagreba za 2025. godinu.
(Vera Kadijević/Hina)
