Novo istraživanje pokazuje da bi umjerena konzumacija jaja, osobito pet puta tjedno, mogla biti povezana s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti i boljim očuvanjem zdravlja mozga u starijoj dobi.
Kada je riječ o zdravstvenim koristima jaja, njihov je ugled tijekom vremena bio promjenjiv. Godinama je prevladavalo uvjerenje da njihov visok udio prehrambenog kolesterola može negativno utjecati na razinu kolesterola u ljudskom organizmu. Međutim, novija istraživanja pokazuju da prehrambeni kolesterol iz umjerene konzumacije jaja ne pridonosi povećanju razine „lošeg” kolesterola u organizmu te samim time ne povećava rizik od srčanih bolesti.
Štoviše, postoje dokazi koji upućuju na to da bogat nutritivni sastav kokošjih jaja može donijeti niz zdravstvenih koristi, uključujući bolju sintezu proteina u mišićima te povećan osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli tjelesne težine.
Studija objavljena u srpnju 2024. godine u časopisu The Journal of Nutrition pokazala je i povezanost između konzumacije jaja i manjeg rizika od Alzheimerove bolesti. Prema toj studiji konzumacija jednog jajeta tjedno bila je povezana s 47 posto manjim rizikom od Alzheimerove bolesti u usporedbi s osobama koje su jaja jele rjeđe od jednom mjesečno.
Sada novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Loma Linda Health u Kaliforniji, također objavljeno u časopisu The Journal of Nutrition, dolazi do sličnih zaključaka i dodatno podupire tezu da redovita, umjerena konzumacija jaja može pomoći u očuvanju zdravlja mozga i smanjiti rizik od kognitivnih poremećaja.
Može li jedno jaje dnevno držati Alzheimerovu bolest podalje?
Analizirajući prehrambene navike sudionika i njihove medicinske dijagnoze, istraživači su utvrdili da su osobe koje su jele jaja najmanje pet puta tjedno imale do 27 posto manji rizik od dijagnoze Alzheimerove bolesti u usporedbi s osobama koje uopće nisu konzumirale jaja. U odnosu na nekonzumiranje jaja, konzumacija od jednog do tri puta mjesečno bila je povezana sa 17 posto manjim rizikom od Alzheimerove bolesti, dok je konzumacija dva do četiri puta tjedno bila povezana s 20 posto manjim rizikom.
Govoreći za Medical News Today, glavna autorica studije Jisoo Oh, izvanredna profesorica epidemiologije na Fakultetu javnog zdravstva Sveučilišta Loma Linda, rekla je da su ona i njezini kolege željeli detaljnije razumjeti promjenjive čimbenike rizika za Alzheimerovu bolest.
Iako postoji velik interes za utjecaj prehrane na zdravlje mozga, još uvijek postoji manjak znanja o ulozi pojedinih namirnica, uključujući jaja. Jaja se široko konzumiraju i sadrže niz nutrijenata važnih za funkciju mozga, no dosadašnji dokazi koji povezuju unos jaja s klinički dijagnosticiranom Alzheimerovom bolešću bili su ograničeni, istaknula je Oh.
Kako bi jaja mogla pomoći zdravlju mozga?
Iako ovo istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, istraživači pretpostavljaju da bi zaštitni učinak jaja na mozak mogao proizlaziti iz specifičnih nutrijenata koje sadrže.
Oh navodi nekoliko ključnih sastojaka:
- kolin, važan za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera ključnog za pamćenje
- lutein i zeaksantin, koji se nakupljaju u mozgu i mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa
- omega-3 masne kiseline, uključujući DHA, važne za strukturu i funkciju neurona
- vitamin B12, koji pomaže u smanjenju razine homocisteina i podržava neurološke funkcije
- visokokvalitetni proteini i triptofan, uključeni u procese stvaranja neurotransmitera
Prema njezinim riječima, ti nutrijenti mogu pridonijeti očuvanju sinaptičke funkcije, smanjenju upale i oksidativnog stresa te općoj otpornosti kognitivnih funkcija. Istaknula je i kako jaja ne treba promatrati kao „čudotvorno rješenje”.
Naši rezultati sugeriraju da uključivanje jaja u uravnoteženu prehranu može biti korisno za zdravlje mozga, ali ih ne treba promatrati izolirano, upozorila je.
Za većinu ljudi, umjerena konzumacija jaja, nekoliko puta tjedno, čini se razumnom i potencijalno korisnom, osobito kao dio prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i drugim nutritivno vrijednim namirnicama.
Jesu li jaja ključ zdravijeg mozga u starijoj dobi?
Drugi stručnjaci upozoravaju da bi bilo pogrešno zaključiti kako je odgovor na očuvanje zdravlja mozga u starijoj dobi prvenstveno u konzumaciji jaja.
Nutricionistica Michelle Routhenstein, koja nije sudjelovala u istraživanju, istaknula je da je ključno pitanje što su još ispitanici jeli. Prema njezinim riječima, rezultati pokazuju što se događa kada ljudi dodaju jaja već postojećem zdravom prehrambenom obrascu, a ne tipičnoj zapadnjačkoj prehrani.
Jaja sadrže nutrijente važne za zdravlje mozga, ali moramo promatrati cjelokupni obrazac prehrane, kardiometaboličko zdravlje i individualne metaboličke pokazatelje prije donošenja zaključaka, naglasila je.
Što ako ne jedete jaja?
Za osobe koje ne konzumiraju jaja ili slijede biljnu prehranu, stručnjaci poručuju da nema razloga za zabrinutost, pod uvjetom da je prehrana dobro planirana.
Nutrijenti poput kolina mogu se dobiti iz soje, graha, kvinoje i prokulica.
Omega-3 masne kiseline i vitamin B12 moguće je nadoknaditi dodacima prehrani, dok se lutein i zeaksantin nalaze u tamnozelenom lisnatom povrću.
Ordinacija.hr
