Schmorlova hernija jedan je od najčešćih nalaza na snimkama magnetske rezonancije kralježnice, no većina ljudi nikada nije čula za nju.
Mnogi se pacijenti nakon magnetske rezonancije kralježnice susretnu s nepoznatim terminom u svojem nalazu – Schmorlova hernija. Iako sama riječ “hernija” izaziva zabrinutost, važno je razumjeti da se ovo stanje bitno razlikuje od poznatije diskus hernije. Dok klasična hernija diska podrazumijeva izbočenje materijala intervertebralnog diska prema van, u smjeru kralježničnog kanala gdje može pritiskati živce i leđnu moždinu, Schmorlova hernija ili čvor predstavlja prodor tog istog materijala, ali vertikalno – u spužvasto tkivo kralješka koji se nalazi iznad ili ispod diska. Upravo zbog toga što ne dolazi do pritiska na živčane strukture, ovo je stanje u velikoj većini slučajeva potpuno asimptomatsko.
Iznimno česta pojava
Schmorlovi čvorovi iznimno su česta pojava, a studije pokazuju da se njihova učestalost kreće u nevjerojatno širokom rasponu, od svega nekoliko pa sve do više od 70 posto populacije, ovisno o metodi dijagnostike i dobi ispitanika. Smatra se da nastaju kao posljedica kombinacije dvaju ključnih faktora: slabosti pokrovne ploče kralješka i povećanog aksijalnog opterećenja na kralježnicu. Slabost ploče može biti razvojna, povezana s genetskom predispozicijom ili poremećajima rasta u adolescenciji poput Scheuermannove bolesti, ali može biti i stečena, uzrokovana degenerativnim promjenama koje dolaze sa starenjem ili stanjima koja smanjuju gustoću kostiju, poput osteoporoze.
Kralježnica je svakodnevno izložena silama, no nagla i snažna aksijalna opterećenja mogu dovesti do “probijanja” oslabljene pokrovne ploče. To se tipično događa prilikom padova s visine, skokova, u prometnim nesrećama, ali i kao posljedica dugotrajnog nakupljanja mikrotrauma zbog teškog fizičkog rada
Drugi ključan faktor je opterećenje. Kralježnica je svakodnevno izložena silama, no nagla i snažna aksijalna opterećenja mogu dovesti do “probijanja” oslabljene pokrovne ploče. To se tipično događa prilikom padova s visine, skokova, u prometnim nesrećama, ali i kao posljedica dugotrajnog nakupljanja mikrotrauma zbog teškog fizičkog rada ili bavljenja određenim sportovima. Najčešće se javljaju u prijelaznom dijelu prsne u slabinsku kralježnicu (T7-L1), gdje su biomehaničke sile najizraženije.
To pokreće upalni proces unutar kosti, stvara se edem (oteklina), što posljedično uzrokuje bol. Takva je bol najčešće lokalizirana, tupa i ne širi se u noge, ali se pojačava pri pokretu, opterećenju ili dugotrajnom sjedenju
Iako je desetljećima vladalo mišljenje da su Schmorlovi čvorovi isključivo bezopasni i slučajni nalazi, novija istraživanja potvrđuju da oni ipak mogu biti izvor boli. U tom se slučaju radi o takozvanom akutnom Schmorlovom čvoru. Kada mekani materijal iz diska naglo prodre u koštano tkivo kralješka koje je bogato krvnim žilama, imunološki sustav može reagirati na njega kao na strano tijelo. To pokreće upalni proces unutar kosti, stvara se edem (oteklina), što posljedično uzrokuje bol. Takva je bol najčešće lokalizirana, tupa i ne širi se u noge, ali se pojačava pri pokretu, opterećenju ili dugotrajnom sjedenju. Ponekad pacijenti mogu osjetiti i nagli “klik” ili “puknuće” u trenutku nastanka hernije, nakon čega slijedi bol.
Kada i kako liječiti?
Budući da je velika većina Schmorlovih hernija asimptomatska, one najčešće ne zahtijevaju nikakvo liječenje. Kada se ipak javi akutna bol, terapija je gotovo uvijek konzervativna i usmjerena na smirivanje upalnog procesa te ublažavanje simptoma. U prvoj fazi to uključuje poštedu od aktivnosti koje provociraju bol, primjenu protuupalnih lijekova i fizikalnu terapiju. Važno je naglasiti da se strogo mirovanje ne preporučuje jer dovodi do slabljenja mišića koji su ključni za stabilnost kralježnice. Nakon smirivanja akutne faze, što može potrajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ključno je provođenje ciljanih vježbi za jačanje mišića trupa (tzv. “core”), istezanje te usvajanje pravilnih tehnika dizanja tereta i držanja.
Važno je naglasiti da se strogo mirovanje ne preporučuje jer dovodi do slabljenja mišića koji su ključni za stabilnost kralježnice. Nakon smirivanja akutne faze, što može potrajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ključno je provođenje ciljanih vježbi za jačanje mišića trupa
Kirurško liječenje izuzetno je rijetko i rezervirano samo za slučajeve u kojima bol ne jenjava unatoč dugotrajnom konzervativnom liječenju ili ako je došlo do značajnog narušavanja strukture kralješka. Iako Schmorlova hernija sama po sebi nije opasno stanje, studije su pokazale da njezina prisutnost može ubrzati degenerativne promjene na disku i okolnim zglobovima. Zbog narušene biomehanike, opterećenje se drugačije raspoređuje, što dugoročno povećava rizik od razvoja drugih problema s kralježnicom. Stoga je, čak i kod asimptomatskog nalaza, preporučljivo usvojiti zdrave životne navike, održavati adekvatnu tjelesnu masu i redovito vježbati kako bi se kralježnica održala zdravom i funkcionalnom. ( Ordinacija.hr )
