Disekcija aorte ozbiljno je i životno ugrožavajuće stanje koje nastaje zbog oštećenja stijenke najveće krvne žile u tijelu. Prepoznajte simptome zbog kojih je potrebno odmah potražiti liječničku pomoć.
Disekcija aorte jedno je od najopasnijih hitnih stanja kardiovaskularnog sustava. Nastaje kada dođe do puknuća unutarnjeg sloja stijenke aorte, najveće krvne žile u tijelu, zbog čega krv prodire između njezinih slojeva i počinje ih razdvajati. Stanje može ugroziti dotok krvi u vitalne organe, a u najtežim slučajevima dovesti do puknuća aorte i smrtnog ishoda.
Jedan od najvažnijih znakova upozorenja jest iznenadna i vrlo jaka bol u prsima ili gornjem dijelu leđa, koju oboljeli često opisuju kao osjećaj trganja ili kidanja. Budući da se stanje može brzo pogoršati, pravodobno prepoznavanje simptoma i hitno liječenje ključni su za preživljavanje.
Što se događa kod disekcije aorte?
Aorta je najveća arterija u tijelu. Izlazi iz srca i prenosi krv bogatu kisikom prema svim dijelovima organizma. Njezina je stijenka građena od nekoliko slojeva, a disekcija nastaje kada dođe do puknuća unutarnjeg sloja, nakon čega krv prodire između slojeva i počinje ih razdvajati.
Kako objašnjava dr. Jonathan Gower, kardiokirurg iz bolničkog centra MedStar Washington, takvo oštećenje može nastati bilo gdje duž aorte, od njezina početnog dijela uz srce pa sve do donjih dijelova krvne žile.

Posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Razdvajanje slojeva stijenke može ometati protok krvi prema vitalnim organima, a u najtežim slučajevima može doći i do puknuća aorte te unutarnjeg krvarenja.
Riječ je o životno ugrožavajućem stanju kod kojeg je vrijeme presudno. Prema podacima navedenima u izvornom istraživanju, gotovo 40 posto oboljelih umire odmah, a rizik od smrtnog ishoda povećava se za oko četiri posto za svaki sat bez liječenja.
Iznenadna i snažna bol jedan je od glavnih znakova
Najtipičniji simptom disekcije aorte jest nagla, intenzivna bol u prsima ili gornjem dijelu leđa. Oboljeli je često opisuju kao osjećaj trganja ili kidanja, a može se pojaviti bez prethodnog upozorenja.
Osim boli u prsima i leđima, mogu se javiti i:
- bolovi u trbuhu
- nizak krvni tlak
- otežano disanje
- poteškoće s govorom ili hodanjem
- nagli gubitak vida
- ubrzan ili slab puls.
Budući da se simptomi mogu preklapati s onima kod drugih ozbiljnih stanja, poput srčanog ili moždanog udara, važno je ne pokušavati samostalno procijeniti uzrok tegoba. Iznenadna i jaka bol u prsima ili leđima razlog je za hitno pozivanje medicinske pomoći.
Tko ima veći rizik od disekcije aorte?
Disekcija aorte može se pojaviti kod bilo koga, no određeni čimbenici povećavaju vjerojatnost njezina nastanka. Među njima su povišeni krvni tlak, upalne bolesti krvnih žila i obiteljska povijest disekcije aorte.
Veći rizik imaju i osobe s povišenim kolesterolom, aterosklerozom, odnosno nakupljanjem masnih i kalcijskih naslaga u stijenkama arterija, kao i pušači. Rizik može povećati i fizička trauma koja je dovela do oštećenja aorte.
Važnu ulogu mogu imati i nasljedni poremećaji vezivnog tkiva, poput Marfanova sindroma, koji mogu utjecati na čvrstoću i elastičnost stijenki krvnih žila. Iako se disekcija može razviti u različitim životnim razdobljima, češće se dijagnosticira kod muškaraca u dobi od 40 do 70 godina.

Liječenje ovisi o tome koji je dio aorte zahvaćen
Prema mjestu nastanka, disekcije aorte dijele se na dva glavna tipa.
Disekcija tipa A zahvaća uzlazni dio aorte, odnosno dio koji izlazi iz srca. Smatra se najtežim i najopasnijim oblikom jer može zahvatiti i druge dijelove aorte. U pravilu zahtijeva hitnu operaciju tijekom koje se oštećeni dio krvne žile zamjenjuje.
Disekcija tipa B nastaje u silaznom dijelu aorte. U određenim slučajevima može se liječiti lijekovima kojima se kontroliraju krvni tlak i broj otkucaja srca, čime se smanjuje opterećenje aorte. Ipak, ako dođe do komplikacija ili nedovoljne opskrbe organa krvlju, može biti potreban i kirurški zahvat.
Jedna od mogućnosti liječenja jest otvorena operacija, tijekom koje kirurg pristupa oštećenom dijelu aorte i popravlja ga ili zamjenjuje. Druga je endovaskularni zahvat, pri kojem se kroz krvnu žilu, najčešće iz područja prepona, uvodi posebna proteza sa stentom (stent-graft) koja premošćuje oštećeni dio aorte.
Iako lijekovi mogu pomoći u kontroli krvnog tlaka i srčane frekvencije, oni sami nisu dovoljni za liječenje svih oblika disekcije. Zato je važno prepoznati simptome i što prije započeti odgovarajuće liječenje.
Može li se smanjiti rizik?
Disekciju aorte nije uvijek moguće spriječiti, osobito kada je povezana s nasljednim poremećajima. Ipak, kontrola čimbenika rizika može pomoći u očuvanju zdravlja krvnih žila.
Važno je redovito kontrolirati krvni tlak i kolesterol, liječiti povišeni krvni tlak, izbjegavati pušenje te voditi računa o zdravlju srca i krvnih žila. Osobe s poznatim nasljednim bolestima koje zahvaćaju aortu trebale bi redovito odlaziti na liječničke kontrole prema preporuci stručnjaka.
(Ordinacija.hr)




