Kolesterol je tihi neprijatelj krvnih žila koji najčešće ne pokazuje nikakve simptome sve dok ne postane ozbiljan problem. Redovito praćenje masnoća u krvi ključno je za sprječavanje srčanog i moždanog udara, a stručnjaci savjetuju kada i kako obaviti pretrage.
Kolesterol je tvar nalik na vosak koja se nalazi u svim stanicama našeg tijela i neophodna je za normalno funkcioniranje organizma. Međutim, kada se u krvi nakupi previše te tvari, ona se počinje taložiti na stijenkama arterija, sužavajući ih i ometajući protok krvi. To stanje značajno povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Zbog toga su redovite laboratorijske pretrage jedini pouzdan način da na vrijeme otkrijemo imamo li povišene razine masnoća u krvi.
Zbroj svih masnoća u krvi
Osnovna pretraga kojom se provjerava stanje masnoća u krvi naziva se lipidogram ili osnovni panel lipidnog statusa. Ovaj test mjeri četiri ključne komponente, a to su ukupni kolesterol, loši kolesterol (LDL), dobri kolesterol (HDL) i trigliceridi. Ukupni kolesterol predstavlja zbroj svih masnoća u krvi, dok je LDL onaj koji se taloži u žilama i stvara opasne naslage. S druge strane, HDL ima zaštitnu ulogu jer odnosi višak kolesterola natrag u jetru kako bi se uklonio iz tijela.
Trigliceridi su vrsta masnoća koju naše tijelo koristi kao izvor energije, a njihove razine mogu porasti nakon obilnih obroka, konzumacije alkohola ili uslijed prekomjerne tjelesne težine. Iz dobivenih vrijednosti osnovnog lipidograma liječnici često računaju i takozvani non-HDL kolesterol. On obuhvaća sve loše čestice koje mogu oštetiti krvne žile i pruža bolji uvid u stvarni kardiovaskularni rizik od samog mjerenja LDL kolesterola. Sve te informacije pomažu liječnicima da donesu prave odluke o eventualnom uvođenju terapije ili promjeni načina života.
Krv se najčešće vadi iz vene u jutarnjim satima, a pacijentima se preporučuje dolazak natašte, što znači da bi trebali izbjegavati hranu oko dvanaest sati prije pretrage.
Priprema za vađenje krvi iznimno je važna kako bi rezultati bili što precizniji i pouzdaniji. Krv se najčešće vadi iz vene u jutarnjim satima, a pacijentima se preporučuje dolazak natašte, što znači da bi trebali izbjegavati hranu oko dvanaest sati prije pretrage. Pijenje čiste vode je dopušteno, ali se savjetuje izbjegavanje alkohola, kave i pušenja u razdoblju prije vađenja krvi. Tijekom dvadeset i četiri sata prije uzorkovanja preporučuje se konzumacija uobičajenih, ali ne premasnih obroka.
Učestalost kontrola prema dobi i riziku
Zdravim odraslim osobama stručnjaci savjetuju provjeru lipida u krvi barem svakih četiri do pet godina. Međutim, osobe s prisutnim čimbenicima rizika, poput pušača, onih s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću ili prekomjernom težinom, trebale bi se testirati puno češće. Kod osoba s već utvrđenim povišenim kolesterolom kontrole mogu biti potrebne svaka tri do šest mjeseci, ovisno o preporuci nadležnog liječnika. Oni koji uzimaju lijekove za snižavanje masnoća, moraju provjeriti stanje nekoliko tjedana nakon uvođenja terapije.
Zanimljivo je da se visoke razine masnoća mogu pojaviti i kod djece, često zbog nasljednih faktora ili nezdravih životnih navika. Zbog toga pedijatri preporučuju da se djeci prvi put provjeri kolesterol između devete i jedanaeste godine života. Ponovno testiranje savjetuje se u razdoblju između sedamnaeste i dvadeset i prve godine. Ako u obitelji postoji povijest ranih srčanih udara ili izrazito visokog kolesterola, testiranje može započeti i ranije.
Napredne pretrage za precizniju dijagnozu
Ponekad osnovni lipidogram nije dovoljan kako bi se u potpunosti procijenio rizik od srčanih bolesti, pa liječnici mogu zatražiti proširene parametre. Jedan od važnijih dodatnih testova je mjerenje lipoproteina(a), specifične vrste kolesterola čija je razina uglavnom genetski određena. Visoke vrijednosti ovog lipoproteina povezane su sa znatno većim rizikom od srčanog i moždanog udara, a stručnjaci preporučuju da se izmjeri barem jednom u odrasloj dobi. Budući da promjene životnih navika slabo utječu na njegovu razinu, ponavljanje ovog testa najčešće nije potrebno.
U kliničkoj praksi koristi se i mjerenje apolipoproteina B (apoB), koji služi kao mjera ukupnog broja aterogenih čestica u krvi. Ovaj parametar može biti precizniji pokazatelj rizika od samog LDL kolesterola, posebno kod osoba sa šećernom bolešću ili visokim trigliceridima. Kombinacija osnovnih i proširenih pretraga omogućuje liječnicima da na vrijeme prepoznaju opasnost i zaštite zdravlje srca i krvnih žila svojih pacijenata.
Održavanje masnoća u krvi pod kontrolom zahtijeva usvajanje zdravih životnih navika, uključujući pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine. Rano otkrivanje povišenih vrijednosti i pravovremena reakcija mogu značajno produljiti životni vijek i poboljšati njegovu kvalitetu. Zato je važno redovito posjećivati svog obiteljskog liječnika i pratiti svoje nalaze. ( Ordinacija.hr )




