Stručnjaci upozoravaju da ultra prerađena hrana ne šteti samo srcu i metabolizmu, već može negativno utjecati i na zdravlje mozga.
Istraživanje provedeno u Australija pokazalo je da je konzumacija ultra prerađene hrane (UPH) povezana s više od 30 negativnih zdravstvenih ishoda i dijagnoza. Među njima su i brojni čimbenici rizika za demenciju, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost i mentalne poremećaje.
U istraživanju su sudjelovale 2.192 odrasle osobe u dobi od 40 do 70 godina koje nisu imale demenciju niti znakove njezina razvoja. Rezultati su pokazali da je svako povećanje udjela ultra prerađene hrane u prehrani za 10 % – što odgovara otprilike jednoj maloj vrećici čipsa dnevno – povezano sa slabijim rezultatima na testovima pažnje i povećanim rizikom od razvoja demencije.
Istraživanje je moglo samo pokazati povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. No, kako prenosi CNN, povezanost se nije promijenila bez obzira na pridržavanje nutritivno bogate prehrane, pa se stoga može zaključiti da je problem i prerada hrane, a ne samo to što UPH zamjenjuje zdraviju hranu. Slično istraživanje pokazuje da povećanjem unosa ultra prerađene hrane za 10% povećava rizik od kognitivnog oštećenja za 16%, a otkrili su i da je zamjena UPH s minimalno prerađenom i cjelovitom hranom tijekom razdoblja od 5 do 6 godina, povezana s 12% manjim rizikom od kognitivnog pada.
Zbog veće konzumacije UPH-a dolazite do manjeg unosa kvalitetne hrane koja podržava kognitivno zdravlje. Dokazano najzdravija dijeta s kojom se možete hraniti jest mediteranska prehrana, koja je inspirirana tradicionalnim jelima s područja Mediterana. Sastoji se od hrane koja najvećim dijelom sadrži cjelovite žitarice, voće i povrće, grah, sjemenke, orašaste plodove i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ovakav način ishrane može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa, moždanog udara i demencije, a posebice kod osoba s dvije kopije gena APOE4 koji je ključan faktor rizika za Alzheimerovu bolest.
Ultra prerađena hrana sadrži malo ili nimalo cjelovitih namirnica. U takvoj prehrani cjelovite žitarice i hrana se rastavljaju na molekule koje se, uz pomoć umjetnih bojila, aroma i emulgatora sličnih ljepilu, zagrijavaju, oblikuju ili ekstrudiraju u bilo koju hranu koju industrija može zamisliti. Stručnjaci ističu kako takva hrana često zna biti puna šećera, soli i masti, a nedostaju kritični nutrijenti potrebni za zdravo tijelo i mozak.
Istraživači su povezali unos ultra prerađene hrane s oko 50% većim rizikom od smrti, mentalnim poremećajima, ali i rizikom od pretilosti za 55%, poremećaja spavanja za 41%, razvoja dijabetesa tipa 2 za 40% te rizika od depresije za 20%. Smanjenje ili potpuno izbacivanje ultra prerađene hrane iz prehrane moglo bi pridonijeti smanjenju tih rizika, osobito ako se promjene u prehrambenim navikama uvedu prije pojave neuroloških komplikacija ili prvih simptoma bolesti.
(Marta Spaić)
