Iako je često zanemarena, slezena ima važnu ulogu u imunitetu, filtriranju krvi i obrani organizma od infekcija.
Slezena je organ veličine šake smješten u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, neposredno uz želudac i ispod lijevog rebrenog luka. Iako se o njoj rijetko govori i većina ljudi o njezinoj ulozi razmišlja tek kada se pojavi zdravstveni problem, slezena ima važnu ulogu u održavanju zdravlja. Sudjeluje u obrani organizma od infekcija, filtrira krv, uklanja stare i oštećene krvne stanice, pomaže u metabolizmu željeza te služi kao svojevrsna pričuva krvi koja se može aktivirati u hitnim situacijama, poput obilnog krvarenja.
Važna, ali ne i neophodna
Slezena je dio imunološkog i krvožilnog sustava te usko surađuje s koštanom srži, jetrom i limfnim sustavom. U njoj se pohranjuju određene vrste bijelih krvnih stanica, osobito B-limfociti, koji imaju sposobnost „pamćenja” bakterija i drugih uzročnika bolesti. Zahvaljujući tome, organizam može brže i učinkovitije reagirati kada se ponovno susretne s istim mikroorganizmima.
Osim što sudjeluje u imunološkoj obrani, slezena neprestano filtrira krv. Uklanja stare ili oštećene eritrocite i trombocite te razgrađuje njihove sastavne dijelove, uključujući željezo, koje se zatim ponovno koristi u stvaranju novih krvnih stanica.
Ipak, unatoč brojnim zadaćama, slezena nije organ bez kojeg se ne može živjeti. Mnoge njezine funkcije mogu preuzeti drugi organi, ponajprije jetra i koštana srž. Zbog toga osobe kojima je slezena kirurški uklonjena mogu nastaviti voditi potpuno normalan i aktivan život, uz nešto veći oprez zbog povećanog rizika od određenih infekcija.
Zašto je slezena osjetljiva?
Slezena je mekana i bogato prokrvljena, što je čini relativno krhkim organom. Budući da sadrži veliku količinu krvi, njezina ozljeda može dovesti do obilnog unutarnjeg krvarenja. Puknuće slezene najčešće nastaje nakon jačeg udarca u trbuh ili prsni koš, primjerice u prometnim nesrećama, sportskim ozljedama ili padovima.
U nekim slučajevima slezena se može povećati, stanje poznato kao splenomegalija. Tada postaje još osjetljivija i podložnija ozljedama. Povećana slezena može biti posljedica infekcija poput infektivne mononukleoze, bolesti jetre kao što su hepatitis i ciroza, poremećaja krvi, autoimunih bolesti ili malignih bolesti poput limfoma i leukemije.
Kako prepoznati probleme sa slezenom?
Problemi sa slezenom najčešće se manifestiraju bolovima ili osjećajem nelagode u gornjem lijevom dijelu trbuha. Bol se može širiti prema lijevom ramenu, što je karakterističan znak nadražaja dijafragme. Područje ispod lijevog rebrenog luka može biti osjetljivo na dodir, a neki ljudi osjećaju nadutost ili neobjašnjiv osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja hrane, osobito kada je slezena povećana i pritišće želudac.
Ako slezena pukne, simptomi se razvijaju naglo i mogu uključivati jaku bol, vrtoglavicu, ubrzan rad srca, blijedilo, zbunjenost ili gubitak svijesti zbog unutarnjeg krvarenja. Takvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Kada se slezena mora odstraniti?
Kirurško uklanjanje slezene, odnosno splenektomija, provodi se kada je organ teško oštećen, kada je došlo do puknuća ili kada druge metode liječenja ne mogu riješiti problem. Splenektomija se može preporučiti i kod određenih tumora, cista, kroničnih upalnih bolesti te nekih hematoloških poremećaja.
Danas se zahvat najčešće izvodi laparoskopski, kroz nekoliko malih rezova, što omogućuje brži oporavak i kraći boravak u bolnici. U složenijim slučajevima potrebna je klasična operacija s većim rezom.
Život bez slezene
Iako je moguće normalno živjeti bez slezene, organizam tada postaje osjetljiviji na bakterijske infekcije, osobito one uzrokovane pneumokokima, meningokokima i bakterijom Haemophilus influenzae tip b. Zbog toga su cijepljenje i pravodobno liječenje infekcija od iznimne važnosti.
Osobama bez slezene preporučuje se redovito cijepljenje protiv gripe, pneumokoknih i meningokoknih infekcija te drugih bolesti prema preporuci liječnika. Važno je odmah potražiti liječničku pomoć kod povišene temperature ili drugih znakova infekcije, jer tijelo može sporije i manje učinkovito odgovoriti na uzročnike bolesti.
Kako se liječe bolesti slezene?
Liječenje ovisi o uzroku tegoba. Bakterijske infekcije liječe se antibioticima, virusne i parazitarne bolesti odgovarajućim lijekovima, dok se kod autoimunih bolesti primjenjuju terapije koje smanjuju upalu i pretjeranu aktivnost imunološkog sustava. Ako je uzrok maligni proces, potrebno je onkološko liječenje.
Kod povećane slezene liječnici često preporučuju izbjegavanje kontaktnih sportova, dizanja teških tereta i aktivnosti koje povećavaju rizik od udarca u trbuh, kako bi se smanjila mogućnost puknuća.
Kada se javiti liječniku?
Svaka novonastala ili neobjašnjiva bol u gornjem lijevom dijelu trbuha razlog je za liječnički pregled. Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako je bol jaka i iznenadna, nastupi nakon ozljede ili je praćena vrtoglavicom, ubrzanim pulsom, nesvjesticom, neobjašnjivim modricama, krvarenjem, povišenom temperaturom, zimicom ili povraćanjem.
Iako često ostaje u sjeni poznatijih organa, slezena ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže u organizmu. Pomaže u obrani od infekcija, održava kvalitetu krvi i djeluje kao sigurnosna pričuva u kriznim situacijama. Kada je zdrava, gotovo je ne primjećujemo, no kada se pojave problemi, njezina važnost postaje itekako očita.
(Ordinacija.hr)
