Dok se zdravstveni sustavi u Kongu i Ugandi lome pod naletom ebole, međunarodna zajednica s nevjericom prati dramu širenja hantavirusa. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je globalna spremnost opasno niska.
S jedne strane ebola s druge hantavirus. Ovo nisu samo značajni biomedicinski događaji već nagovještaj nove krize koja iznova, do krajnjih granica testira globalne zdravstvene kapacitete. Novi val ebole, uzrokovan sojem Bundibugyo za koji ne postoji odobreno cjepivo, odnio je više od 130 života, s oko 250 sumnjivih slučajeva. Sve dodatno komplicira visoka mobilnost stanovništva i krhka sigurnosna situacija, što otežava praćenje kontakata i suzbijanje epidemije.
Istovremeno do sada je zabilježeno osam slučajeva hantavirusa, uključujući tri smrtna ishoda. Laboratorijska analiza potvrdila je da se radi o virusu Anda, soju poznatom po sposobnosti prijenosa s čovjeka na čovjeka. Tako bez ikakve dvojbe, incident na kruzeru služi kao brutalni podsjetnik kako izolirani događaj u globalno povezanom svijetu može brzo postati međunarodna briga koja zahtijeva koordiniranu akciju.
Ova dva istovremena izbijanja razotkrivaju opasnu ranjivost globalnog zdravstvenog sustava, koji je, čini se, manje spreman nego što bi trebao biti samo nekoliko godina nakon pandemije COVID-19. U središtu problema je Svjetska zdravstvena organizacija, suočena s najvećom financijskom krizom u svom postojanju. Kriza je produbljena nakon što su se Sjedinjene Američke Države, koje su pokrivale gotovo petinu proračuna, službeno povukle iz organizacije u siječnju ove godine, navodeći kao razlog loše upravljanje prethodnim krizama. Rezultat je smanjenje proračuna za devet posto, što je agenciju prisililo na rezanje ključnih programa, uključujući one za nadzor bolesti i pripravnost na pandemije. Stručnjaci poput Krutike Kuppalli upozoravaju da takvi financijski rezovi izravno slabe sposobnost svijeta da na vrijeme otkrije i zaustavi prijetnje. “Slabljenje WHO-a riskira odgađanje otkrivanja epidemija i usporavanje vremena reakcije,” rekla je Kuppalli.
Dok se WHO bori s nedostatkom sredstava, i druge lekcije iz pandemije COVID-19 kao da blijede. Pregovori o globalnom pandemijskom sporazumu zapeli su zbog neslaganja oko pravedne podjele cjepiva i lijekova. Istovremeno, raste nepovjerenje u znanost i javnozdravstvene institucije, potaknuto dezinformacijama i politizacijom znanosti. Na sve se to nadovezuje i teška ekonomska situacija. Globalni sukobi, porast cijena goriva i poremećeni lanci opskrbe preusmjerili su resurse vlada s javnog zdravstva. Sve to stvara savršenu oluju: zarazne bolesti postaju sve češće i složenije, dok se ulaganja u pripravnost smanjuju, stvarajući opasan nesrazmjer između razmjera prijetnje i resursa dostupnih za odgovor. Pitanje više nije hoće li se dogoditi nova pandemija, već jesmo li išta naučili. Odgovor je, čini se, opasno neizvjestan. ( Ordinacija.hr )
