Svake se godine 30. svibnja obilježava Svjetski dan multiple skleroze kako bi se podigla svijest o ovoj složenoj bolesti. Ovogodišnja kampanja u središte stavlja važnost rane i točne dijagnoze, jer prepoznavanje suptilnih prvih simptoma može ključno utjecati na tijek života s ovom nepredvidivom bolešću.
Multipla skleroza (MS) kronična je i često nepredvidiva autoimuna bolest koja pogađa središnji živčani sustav, odnosno mozak i leđnu moždinu. U svijetu s njom živi oko 2,9 milijuna ljudi, a dijagnoza se najčešće postavlja između dvadesete i pedesete godine života, pri čemu žene obolijevaju čak dva do tri puta češće od muškaraca. Temelj bolesti je pogrešna reakcija imunološkog sustava koji napada i oštećuje mijelin, zaštitnu ovojnicu živčanih vlakana. To oštećenje prekida ili usporava protok informacija između mozga i ostatka tijela, što dovodi do širokog spektra neuroloških simptoma. Upravo zbog te raznolikosti i nepredvidivosti, multiplu sklerozu s pravom nazivaju “bolešću s tisuću lica”, jer se kod svake osobe manifestira na jedinstven način.
Izazovi multiple skleroze
Jedan od najvećih izazova multiple skleroze leži u njezinim ranim znakovima, koji su često nejasni, prolazni i lako ih je odbaciti kao posljedicu stresa, umora ili starenja. Kratkotrajno zamućenje vida, neobični trnci u ruci ili neobjašnjiva iscrpljenost iskustva su koja mnogi neće odmah povezati s ozbiljnijim neurološkim stanjem. Simptomi se često pojavljuju u epizodama, takozvanim relapsima, nakon kojih slijedi razdoblje djelomičnog ili potpunog oporavka, poznato kao remisija. Zbog te prirode “dođi i prođi”, mnogi mjesecima, pa čak i godinama, žive s neobjašnjivim tegobama prije nego što potraže pomoć i dobiju točnu dijagnozu. No, čekanje da simptomi postanu trajni znači dopuštanje daljnjeg neurološkog oštećenja.
Među najčešćim prvim pokazateljima bolesti su problemi s vidom. Često je riječ o upali očnog živca, poznatoj kao optički neuritis, koja se obično javlja na jednom oku. Osoba može primijetiti zamagljen vid, smanjenu percepciju boja, dvoslike ili osjetiti bol pri pokretanju oka.
Među najčešćim prvim pokazateljima bolesti su problemi s vidom. Često je riječ o upali očnog živca, poznatoj kao optički neuritis, koja se obično javlja na jednom oku. Osoba može primijetiti zamagljen vid, smanjenu percepciju boja, dvoslike ili osjetiti bol pri pokretanju oka. Drugi vrlo čest rani znak su osjetni poremećaji, poput neobjašnjive utrnulosti, bockanja ili osjećaja “mravinjanja” u rukama, nogama, licu ili drugim dijelovima tijela. Neki pacijenti opisuju i neobičan osjećaj stezanja oko trupa, poznat kao “MS zagrljaj”, ili kratak, oštar osjećaj sličan strujnom udaru koji se širi niz kralježnicu pri savijanju vrata prema naprijed, što je klinički znak poznat kao Lhermitteov znak.
Uz umor, često se javljaju i problemi s ravnotežom i koordinacijom. Osoba može osjećati vrtoglavicu, postati nesigurna pri hodu, češće se spoticati ili ispuštati predmete
Umor koji se javlja kod multiple skleroze drastično se razlikuje od uobičajene iscrpljenosti nakon napornog dana. To je sveprožimajući, paralizirajući umor koji se ne popravlja odmorom i snom, a može se pojaviti iznenada i bez očitog razloga. Ovaj simptom pogađa do 80 posto oboljelih i može značajno narušiti kvalitetu života čak i u najranijim fazama bolesti. Uz umor, često se javljaju i problemi s ravnotežom i koordinacijom. Osoba može osjećati vrtoglavicu, postati nesigurna pri hodu, češće se spoticati ili ispuštati predmete. Tome mogu pridonijeti i mišićna slabost te spastičnost, odnosno bolna ukočenost i grčevi mišića, najčešće u nogama, koji dodatno otežavaju kretanje.
Moždana magla i drugi nevidljivi izazovi
Osim fizičkih simptoma, MS može uzrokovati i suptilne kognitivne promjene, koje se često opisuju kao “moždana magla“. To uključuje poteškoće s pamćenjem, usporeno procesuiranje informacija, probleme s koncentracijom i pronalaženjem pravih riječi. Budući da su ovi simptomi nevidljivi, okolina ih često ne prepoznaje, a osoba ih može pripisati stresu ili rastresenosti. Bolest također može utjecati na emocionalno stanje, uzrokujući depresiju, tjeskobu ili nagle promjene raspoloženja. Važno je spomenuti i probleme s mjehurom i crijevima, poput učestale potrebe za mokrenjem, inkontinencije ili zatvora, koji su česti, ali se o njima nerado govori.
Važno je spomenuti i probleme s mjehurom i crijevima, poput učestale potrebe za mokrenjem, inkontinencije ili zatvora, koji su česti, ali se o njima nerado govori.
Iako pojava bilo kojeg od ovih simptoma ne znači nužno dijagnozu multiple skleroze, njihova kombinacija ili ponavljajuće epizode koje traju dulje od 24 sata jasan su znak da je potrebno potražiti savjet liječnika. Rana dijagnostika ključna je jer otvara vrata suvremenim terapijama koje mogu značajno usporiti napredovanje bolesti, smanjiti učestalost i jačinu relapsa te dugoročno očuvati neurološke funkcije i kvalitetu života. Upravo na to upozorava i globalna kampanja Moja MS dijagnoza, potičući pojedince da slušaju svoje tijelo i ne ignoriraju signale koje im ono šalje, jer je pravovremena reakcija najbolji saveznik u borbi protiv ove složene bolesti. ( Ordinacija.hr )
