Nova metoda omogućuje analizu genetskih tragova virusa u izlučevinama komaraca, a mogla bi pomoći u ranom prepoznavanju zdravstvenih prijetnji.
Komarci bi mogli poslužiti kao svojevrsni sustav ranog upozorenja na nove prijetnje ljudskom zdravlju. Znanstvenici su razvili neobičan uređaj koji prikuplja njihove izlučevine i omogućuje analizu genetskih tragova virusa, a rezultati prvih istraživanja pokazuju da bi ova metoda mogla pomoći u otkrivanju uzročnika bolesti koji dosad nisu bili prepoznati.
Komarci se smatraju najsmrtonosnijim životinjama na svijetu zbog bolesti koje prenose. Praćenje virusa koji cirkuliraju među njima moglo bi znanstvenicima omogućiti da potencijalne prijetnje prepoznaju prije nego što se prošire na ljude.
Upravo je to cilj istraživanja koje je provela Dana Price, entomologinja sa Sveučilišta Rutgers u Sjedinjenim Američkim Državama. Razvila je uređaj koji je nazvala „komarčevim zahodom”, a koji prikuplja male količine tekućine koju komarci izlučuju. Uzorci se potom analiziraju kako bi se u njima pronašli genetski tragovi virusa i drugih potencijalno važnih mikroorganizama.
– Pitanje koje postavljamo jest nalazi li se taj virus u okolišu. Jednostavno ga morate tražiti. Ako ga ne tražite, nećete ga ni pronaći – izjavila je Price za Euronews. Prema njezinim riječima, rezultati istraživanja upućuju na to da je raspon virusa kojima komarci mogu biti prirodno zaraženi znatno širi nego što se dosad pretpostavljalo.
Kako funkcionira uređaj za otkrivanje virusa?
Uređaj je izrađen 3D ispisom u obliku lijevka, a premazan je materijalom koji odbija vodu. Zahvaljujući tome, kapljice izlučevina slijevaju se u posebnu cjevčicu, iz koje se uzorci mogu prikupiti i poslati na laboratorijsku analizu.
U sklopu istraživanja znanstvenici su u uređaj smjestili 50 komaraca vrste Culex, prikupljenih u vrtu u američkoj saveznoj državi New Jersey. Komarci su se hranili šećernom vodom s dodatkom crvene prehrambene boje, a njihove su se izlučevine prikupljale tijekom 18 sati. Uzorci su zatim analizirani kako bi se utvrdilo sadrže li genetski materijal virusa i drugih organizama.
Prednost ove metode u odnosu na tradicionalne postupke jest to što ne zahtijeva usitnjavanje komaraca radi analize. Naime, kada se analizira cijeli komarac, uzorak sadrži veliku količinu njegove DNK, što može otežati pronalaženje genetskog materijala virusa. Analizom izlučevina taj se problem smanjuje, pa je virusni materijal lakše uočiti.
Otkriveni i virusi koji bi mogli biti novi za znanost
Primjenom novog uređaja istraživački je tim pronašao prve poznate dokaze o virusu sličnom virusu Hedwig na području američkog kontinenta. Osim toga, otkriveno je nekoliko virusa koji bi mogli biti dosad nepoznati znanosti.
Znanstvenici su uspjeli izdvojiti i cjelokupni genom virusa Zapadnog Nila. Taj je rezultat važan jer pokazuje da izlučevine komaraca mogu sadržavati dovoljno kvalitetnog genetskog materijala za rekonstrukciju cjelokupnog genetskog koda virusa. Takva analiza može pomoći i u prepoznavanju pojedinih varijanti virusa te utvrđivanju njegovih mutacija.
Price, međutim, upozorava da otkrića ne treba tumačiti kao razlog za zabrinutost. Činjenica da je neki virus prvi put otkriven na određenom području ili da je dosad bio nepoznat znanosti ne znači nužno da predstavlja opasnost za ljude. Moguće je da je već dulje prisutan u okolišu, ali da ga dosadašnjim metodama jednostavno nismo uspjeli otkriti.
Cilj je pratiti viruse i na teško dostupnim područjima
Iako su prvi rezultati obećavajući, istraživanje je zasad provedeno na ograničenom području. Sljedeći je korak proširiti ga na više lokacija i unaprijediti uređaj kako bi prikupljeni uzorci dulje ostali stabilni. Time bi se omogućilo njihovo prikupljanje tijekom nekoliko dana, pa čak i cijelog tjedna.
– Ideja je da možete postaviti ove zamke usred ničega ili na nekom teško dostupnom mjestu, a zatim se vratiti nakon nekoliko dana, možda čak i nakon tjedan dana – objasnila je Price.
Takav bi pristup mogao biti posebno koristan za praćenje uzročnika bolesti na lokacijama kojima istraživači ne mogu redovito pristupati. Umjesto čestih obilazaka i prikupljanja pojedinačnih uzoraka, uređaji bi mogli ostati na terenu dulje vrijeme, što bi olakšalo nadzor virusa u okolišu.
Istraživači istodobno rade na razvoju uređaja koji bi omogućili hvatanje komaraca i prikupljanje njihovih izlučevina u jednom postupku. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko se ova metoda može pouzdano primjenjivati u kontinuiranom praćenju uzročnika bolesti i ranom prepoznavanju mogućih zdravstvenih prijetnji.
(Ordinacija.hr)
