Ne morate tjednima biti na moru da biste napunili baterije. Četiri jednostavne promjene mogu pomoći da se bolje odmaknete od stresa i s godišnjeg vratite odmorniji.
Godišnji odmor trebao bi biti vrijeme za predah od posla, obveza i svakodnevnog stresa, no nije uvijek dovoljno samo otputovati i isključiti računalo. Na to koliko ćemo se doista odmoriti utječu i način na koji provodimo slobodno vrijeme, mjesta koja biramo i količina vremena koju posvećujemo planiranju. Psiholozi su, piše BBC, izdvojili nekoliko jednostavnih načina koji nam mogu pomoći da se s odmora vratimo odmorniji, zadovoljniji i manje opterećeni svakodnevnim brigama.
1. Ne morate otići na dugi odmor – važno je da se odvojite od posla
Možda zvuči logično da će dulji odmor donijeti i veće olakšanje od stresa. Međutim, analiza 13 istraživanja koju su proveli Franziska Speth sa Sveučilišta tehnologije u Dresdenu i njezini kolege pokazala je da duljina odmora ima vrlo malen utjecaj na njegove učinke na oporavak.
Drugim riječima, i kratki odmor može biti vrlo koristan – pod uvjetom da se tijekom njega doista odmaknete od svakodnevnih problema. Istraživanja pokazuju da je dobrobit tijekom odmora i nakon njega veća što se osoba više uspije odvojiti od posla.
Stoga, kaže Ethan Kross, psiholog sa Sveučilišta Michigan u SAD-u i autor knjige Shift: How to Manage Your Emotions So They Don’t Manage You, provjeravanje poslovnih e-mailova i poruka može umanjiti dio koristi odmora.
Možda mislite da će vam pražnjenje poslovnog sandučića pomoći da se lakše vratite na posao nakon odmora, no istraživanja sugeriraju suprotno. Ako je moguće, isključite poslovne obavijesti i postavite automatski odgovor da ste odsutni. Tako ćete se po povratku na posao vjerojatno lakše nositi s problemima koji vas čekaju.
2. Vratite se na mjesta koja vam pružaju osjećaj mira
Jeste li primijetili da se na nekim mjestima odmah osjećate bolje i sigurnije? To nije slučajnost. Psiholozi govore o fenomenu „privrženosti mjestu“ (place attachment) – emocionalnoj povezanosti s određenim prostorima. Neka mjesta u nama bude snažne pozitivne asocijacije i mogu utjecati na naše raspoloženje.
Kako objašnjava Kross, nije riječ o tome da određeni prostor sam po sebi ima neku posebnu kvalitetu, već o tome kako na nas djeluje na emocionalnoj razini. Zato se nemojte osjećati kao da svaki godišnji odmor morate provesti na potpuno novom mjestu. Ako vas neko omiljeno mjesto ispunjava osjećajem mira i sigurnosti, slobodno mu se vratite.
Važnu ulogu pritom može imati i nostalgija, koja je povezana s boljim psihičkim blagostanjem. Čak i kada putujete negdje gdje nikada prije niste bili, pokušajte pronaći mjesta koja vas podsjećaju na prostore u kojima ste se ranije osjećali ugodno. To može biti park, plaža, botanički vrt, mirna ulica ili kafić – važno je da upravo vama pruža osjećaj ugode i opuštenosti.
3. Potražite nešto što će vas ostaviti bez daha
Godišnji odmor odlična je prilika da na svoje probleme pogledate iz nove perspektive. Jedan od načina da to postignete jest da potražite iskustva koja izazivaju osjećaj strahopoštovanja i zadivljenosti. Prema Krossu, takva iskustva šire fokus naše pažnje i pomažu nam prekinuti začarani krug neprestanog razmišljanja o vlastitim problemima. Zbog toga se možemo osjećati manje opterećeno brigama.
To potvrđuje i istraživanje u kojem su sudionici sudjelovali u raftingu na rijeci Green u američkoj saveznoj državi Utah. Unatoč fizičkoj zahtjevnosti aktivnosti, mnogi su se nakon nje osjećali znatno manje pod stresom. Među sudionicima su bili i veterani kojima je prijetio razvoj PTSP-a.
Upitnici su pokazali da je upravo osjećaj zadivljenosti koji je izazvao veličanstveni krajolik bio najbolji prediktor pozitivnih promjena u razini stresa. No ne morate biti ljubitelj prirode da biste doživjeli takav osjećaj.
– Gradovi također mogu izazvati to stanje koje nadilazi usmjerenost na sebe – kaže Kross.
To može biti pogled s neke gradske znamenitosti, veličanstvena građevina, koncert ili umjetničko djelo koje vas potpuno očara. Bez obzira na vaše interese, pokušajte na odmoru pronaći nešto što će vas istinski zadiviti.
4. Ne pokušavajte isplanirati baš svaki trenutak
Ako na godišnjem odmoru satima uspoređujete restorane, izlete, atrakcije i aktivnosti kako biste pronašli apsolutno najbolju opciju, možda si zapravo otežavate odmor.
Psiholozi razlikuju dvije skupine ljudi – „maksimaliste“, koji nastoje uvijek pronaći najbolji mogući izbor, i „zadovoljnike“ (satisficers), koji prestaju tražiti kada pronađu opciju koja je dovoljno dobra.
Primjerice, ako tražite izlet, možete satima uspoređivati lokacije, cijene, sadržaje i recenzije kako biste pronašli savršenu opciju. Druga je mogućnost da pronađete nekoliko zanimljivih aktivnosti i odaberete onu koja ispunjava većinu vaših kriterija.
Istraživanja pokazuju da su ljudi koji se zadovoljavaju dovoljno dobrim izborom često zadovoljniji svojim odlukama. Paradoksalno, stalna potraga za najboljom opcijom može dovesti do manjeg zadovoljstva jer se osoba neprestano pita je li mogla odabrati nešto bolje.
– Kada ljudi pokušavaju donijeti najbolji mogući izbor, paradoksalno na kraju budu manje sretni i manje zadovoljni – kaže Ondrej Mitas sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Breda u Nizozemskoj.
To se pokazalo i u istraživanju provedenom među zaposlenim Nijemcima. Mitas i njegovi kolege analizirali su 376 upitnika i proveli 12 detaljnih intervjua te otkrili da su ljudi koji su nastojali maksimalno isplanirati odmor bili manje zadovoljni. Kruti rasporedi i strah da su donijeli pogrešne odluke otežavali su im uživanje u putovanju.
Mitas napominje da naknadno, još neobjavljeno istraživanje provedeno na nizozemskim putnicima nije pokazalo isti učinak, što sugerira da među različitim kulturama možda postoje razlike.
Ponekad je najbolje jednostavno pustiti da se stvari dogode
Ne postoji recept koji će svakome jamčiti savršen godišnji odmor. No jedno je jasno – ne morate optimizirati baš svaki trenutak svog slobodnog vremena.
Kratko putovanje može biti jednako korisno kao i dugo, pod uvjetom da se doista odvojite od posla. Povratak na mjesto koje u vama budi lijepe uspomene može poboljšati raspoloženje, a iskustva koja izazivaju divljenje mogu pomoći da se odmaknete od svakodnevnih briga.
I možda najvažnije – ostavite malo prostora za spontanost. Ponekad upravo ono što niste isplanirali postane najljepši dio godišnjeg odmora.
(Ordinacija.hr)
