Dijabetes je u Hrvatskoj dijagnosticiran kod više od 400.000 ljudi, no o bolesti i dalje kruže brojne zablude – od toga da ga uzrokuje samo šećer do vjerovanja da osobe s dijabetesom ne smiju vježbati.
Dijabetes je jedna od najčešćih kroničnih bolesti i važan javnozdravstveni problem i u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 2024. godine bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolešću. No stvaran broj oboljelih vjerojatno je veći – procjenjuje se da više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj ima dijabetes, a dio njih još nema postavljenu dijagnozu.
Šećerna bolest u Hrvatskoj je četvrti vodeći uzrok smrti, a dugotrajno povišena razina šećera u krvi može oštetiti krvne žile i živce te dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Unatoč tome što je dijabetes vrlo čest, oko njega i dalje postoje brojne zablude. Neke mogu umanjiti ozbiljnost bolesti, dok druge stvaraju nepotrebnu stigmu ili dovode do pogrešnih zaključaka o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i liječenju.
Postoje tri najčešća oblika dijabetesa. Kod dijabetesa tipa 1 imunološki sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin. Kod tipa 2 tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina, ne reagira na njega dovoljno dobro ili se događa oboje. Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće, kada tijelu treba više inzulina.
1. „Ako jedem puno šećera, dobit ću dijabetes“
Samo jedenje šećera ne uzrokuje izravno dijabetes. Međutim, prehrana bogata šećerom može pridonijeti povećanju tjelesne težine i pretilosti, a oni su važni čimbenici rizika za dijabetes tipa 2. HZJZ među promjenjive čimbenike rizika ubraja prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, nezdravu prehranu, pušenje i nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Kod dijabetesa tipa 1 prehrana nije uzrok bolesti jer je riječ o autoimunom poremećaju.
2. „Dijabetes nije ozbiljna bolest“
Nekontrolirani dijabetes može dovesti do brojnih ozbiljnih komplikacija, uključujući bolesti srca i krvnih žila, moždani udar, bolesti bubrega, oštećenje vida te oštećenje živaca i krvnih žila. Prema HZJZ-u, šećerna bolest četvrti je vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Ipak, komplikacije nisu neizbježne. Redovite kontrole, odgovarajuća terapija, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost mogu pomoći u držanju bolesti pod kontrolom.
3. „Dijabetes imaju samo osobe s pretilošću“
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost jesu čimbenici rizika za dijabetes tipa 2, ali bolest se može pojaviti i kod osoba koje nemaju višak kilograma. Na rizik utječu i dob, genetika, tjelesna neaktivnost, prehrambene navike te druge karakteristike pojedinca. Kod dijabetesa tipa 1 tjelesna težina nije uzrok bolesti jer je riječ o autoimunom poremećaju.
4. „Ako je netko pretio, sigurno će dobiti dijabetes“
Ni to nije točno. Pretilost povećava rizik od dijabetesa tipa 2, ali ne znači da će osoba nužno razviti bolest. Dijabetes nastaje djelovanjem više čimbenika, među kojima su genetika, dob, prehrana, razina tjelesne aktivnosti i tjelesna težina.
5. „Osobe s dijabetesom ne smiju jesti ništa slatko“
Osobe s dijabetesom trebaju paziti na prehranu i unos ugljikohidrata, ali to ne znači da su slatkiši potpuno zabranjeni. Važni su količina, učestalost i način na koji se određena hrana uklapa u ukupnu prehranu i plan liječenja. Većina prehrane trebala bi se temeljiti na nutritivno kvalitetnim namirnicama. Nisu nužni ni posebni proizvodi „za dijabetičare“. Oni mogu biti skuplji, a i dalje sadržavati ugljikohidrate koji utječu na razinu glukoze u krvi.
6. „Dijabetes uvijek dovodi do sljepoće i amputacije“
Dijabetes može povećati rizik od ozbiljnih problema s vidom, uključujući gubitak vida, kao i komplikacija koje u najtežim slučajevima mogu dovesti do amputacije. No to nije neizbježan ishod bolesti. Dugotrajno povišena razina šećera u krvi može oštetiti krvne žile oka, ali i periferne krvne žile i živce u nogama, što u težim slučajevima može dovesti do gangrene i amputacije dijelova stopala. Redovite kontrole važne su upravo zato da se eventualne komplikacije otkriju što ranije.
7. „Osoba s dijabetesom ne smije voziti“
Sama dijagnoza dijabetesa ne znači da osoba mora prestati voziti. Sposobnost sigurnog upravljanja vozilom ovisi o zdravstvenom stanju i eventualnim komplikacijama. Posebno treba uzeti u obzir probleme poput izrazito niske razine šećera u krvi ili ozbiljnih problema s vidom. Ako postoje takve komplikacije, o sposobnosti vožnje treba razgovarati s liječnikom.
8. „Predijabetes uvijek prelazi u dijabetes“
Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. On povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali to nije neizbježno. Promjene životnih navika, uključujući redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu i održavanje zdrave tjelesne težine, mogu pomoći u sprječavanju ili odgađanju razvoja bolesti.
9. „Osobe s dijabetesom ne smiju vježbati“
Upravo suprotno – tjelesna aktivnost važan je dio upravljanja dijabetesom. Redovito kretanje može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, regulaciji krvnog tlaka i boljoj kontroli šećera u krvi. Međutim, vježbanje može utjecati na razinu glukoze na različite načine. Kod osoba koje koriste inzulin ili određene lijekove postoji rizik od hipoglikemije, odnosno preniske razine šećera u krvi. Zato je važno s liječnikom dogovoriti kako prilagoditi prehranu, terapiju i kontrolu šećera tjelesnoj aktivnosti.
10. „Dijabetes se može dobiti od druge osobe“
Ne. Dijabetes nije zarazna bolest i ne može se prenijeti s jedne osobe na drugu. Ne uzrokuju ga virusi ni bakterije, već je riječ o nezaraznoj bolesti. Određeni oblici dijabetesa mogu biti povezani s genetskim čimbenicima, ali to nije isto što i zaraza.
11. „Prirodni proizvodi mogu izliječiti dijabetes“
Trenutačno ne postoji lijek koji može izliječiti dijabetes. Zato tvrdnje da određeni prirodni ili biljni proizvod može izliječiti bolest treba uzeti s velikim oprezom. Takvi proizvodi nemaju uvijek dovoljno dokaza o učinkovitosti, a neki mogu biti štetni ili stupati u interakcije s lijekovima. Biljni pripravci, vitamini i dodaci prehrani mogu, primjerice, utjecati na djelovanje lijekova za dijabetes i dodatno sniziti šećer u krvi. Zato „prirodno“ ne znači automatski i sigurno, osobito kod osoba koje uzimaju terapiju za kroničnu bolest.
(Ordinacija.hr)
