Pluća se uglavnom sama čiste, no neke svakodnevne navike mogu im pomoći da bolje funkcioniraju i smanjiti izloženost štetnim tvarima.
Naša pluća svakoga dana obavljaju ogroman posao. Svakim udahom u organizam unosimo kisik, ali istodobno u dišne putove mogu dospjeti pelud, čestice onečišćenog zraka, kemikalije i duhanski dim.
Iako pluća imaju vlastite mehanizme kojima uklanjaju sluz i čestice iz dišnih putova, neke navike mogu pomoći očuvati njihovo zdravlje i olakšati disanje. To je posebno važno za osobe s bolestima poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) ili cistične fibroze, ali i za pušače, bivše pušače te osobe koje koriste inhalacijske lijekove.
1. Poboljšajte kvalitetu zraka u domu
Jedan od prvih koraka, piše Healthline, je smanjiti količinu onečišćujućih tvari kojima su pluća izložena kod kuće. Pročišćivač zraka može biti koristan u prostorijama u kojima provodite mnogo vremena, a postoje i sustavi koji pročišćavaju zrak u cijelom domu.
Važno je i redovito mijenjati filtre te čistiti ventilacijske otvore, primjerice u kupaonici i sustavima za grijanje i klimatizaciju. Filtere treba mijenjati prema uputama proizvođača, a učestalost ovisi o vrsti i veličini filtra.

2. Budite oprezni s mirisnim proizvodima
Osvježivači prostora, mirisne svijeće i grijači mirisnih voskova mogu sadržavati kemikalije koje kod nekih ljudi nadražuju dišne putove i pluća.
Slično vrijedi i za pojedina sredstva za čišćenje. Ako neki proizvod izaziva kašalj, peckanje u grlu ili otežano disanje, pokušajte ga zamijeniti blažom alternativom i dobro prozračite prostor.
3. Provodite vrijeme na otvorenom – ali pratite kvalitetu zraka
Redovito kretanje i boravak na svježem zraku mogu biti korisni za zdravlje pluća. No ako je kvaliteta zraka loša, osobito zbog visoke koncentracije lebdećih čestica, nije dobro intenzivno vježbati na otvorenom.
Pratite kvalitetu zraka, osobito ako imate astmu, KOPB ili drugu kroničnu plućnu bolest. Izbjegavajte i dim nastao spaljivanjem otpada, drva ili drugih materijala.
4. Isprobajte vježbe disanja
Određene tehnike disanja mogu pomoći poboljšati funkciju pluća, osobito kod osoba koje puše, bivših pušača i onih s oštećenjem pluća zbog kronične bolesti.
Među jednostavnijim tehnikama su disanje kroz stisnute usne i trbušno, odnosno dijafragmalno disanje.
Postoje i uređaji poput spirometra koji se mogu koristiti za vježbanje disanja, primjerice nakon operacije. Ako imate plućnu bolest ili oštećenje pluća, o odgovarajućim vježbama razgovarajte s liječnikom ili stručnjakom za respiratornu rehabilitaciju.

5. Kod određenih bolesti mogu pomoći perkusija i posturalna drenaža
Perkusija prsnog koša uključuje kontrolirano lupkanje po leđima dok osoba leži u određenom položaju, čime se može pomoći u otpuštanju sekreta iz pluća.
Često se kombinira s posturalnom drenažom, pri kojoj se mijenja položaj tijela kako bi se olakšalo pomicanje sekreta prema dišnim putovima. Ove se tehnike, primjerice, koriste kod osoba s cističnom fibrozom ili upalom pluća.
Budući da se pravilna tehnika i položaj razlikuju ovisno o stanju, takve postupke ne treba samostalno primjenjivati bez savjeta zdravstvenog stručnjaka.
6. Obratite pažnju na prehranu
Prehrana također može biti dio brige o zdravlju pluća.
Vitamin D povezuje se sa zdravljem pluća, a pregled istraživanja iz 2026. pokazao je da bi mogao imati određene koristi kod osoba s astmom i KOPB-om. Ipak, rezultati dosadašnjih istraživanja nisu jednoznačni i potrebna su dodatna velika istraživanja. Vitaminom D bogate su namirnice poput lososa, sardina i jaja, dok se neke žitarice za doručak i drugi proizvodi mogu njime dodatno obogatiti.
Određene namirnice i napitci sadrže antioksidanse s protuupalnim djelovanjem. Među njima su bobičasto voće, brokula, kurkuma i tamna čokolada. Zeleni čaj također se povezuje sa zdravljem pluća. U korejskom istraživanju iz 2018. godine konzumacija zelenog čaja dva puta dnevno bila je povezana s manjim rizikom od KOPB-a kod osoba starijih od 40 godina.
Izvorni podaci navode i prehranu s manje ugljikohidrata i više zdravih masti, jer metabolizam ugljikohidrata stvara više ugljikova dioksida i troši više kisika nego metabolizam masti. To ipak ne znači da treba izbaciti ugljikohidrate – važnija je ukupna kvaliteta i uravnoteženost prehrane.
7. Budite tjelesno aktivni
Redovita tjelesna aktivnost može pomoći poboljšati kondiciju i plućni kapacitet. Aerobne aktivnosti mogu uključivati:
- hodanje
- trčanje
- vožnju bicikla
- plivanje
- ples
- boks
- tenis.
Program vježbanja može uključivati i vježbe za jačanje mišića. Ako imate kroničnu plućnu bolest, prije početka novog programa razgovarajte s liječnikom kako biste odabrali aktivnosti i intenzitet koji odgovaraju vašem stanju.

Što je s proizvodima za „čišćenje pluća“?
Na tržištu postoje tablete i različiti pripravci koji obećavaju „detoksikaciju“ ili čišćenje pluća. Za takve proizvode nema dovoljno kvalitetnih dokaza da doista mogu očistiti pluća ili poništiti štetu nastalu pušenjem i onečišćenjem. Neki od njih mogli bi čak pogoršati određena plućna stanja, stoga je prije korištenja bilo kojeg takvog proizvoda važno razgovarati s liječnikom.
Za zdravlje pluća puno je važnije ne pušiti, izbjegavati duhanski dim i druge iritanse, pratiti kvalitetu zraka, biti tjelesno aktivan i odgovarajuće liječiti postojeće plućne bolesti. Ako imate dugotrajan kašalj, nedostatak zraka, piskanje pri disanju, bol u prsima ili druge nove simptome, nemojte pokušavati sami „čistiti pluća“, već se javite liječniku.
(Ordinacija.hr)




