Fermentirana hrana posljednjih je godina postala pravi hit u prehrani. Znanstvenici upozoravaju da nije svaka namirnica probiotik, a stručnjaci otkrivaju što donosi najviše koristi za zdravlje crijeva i imunitet.
Kefir, jogurt i kiseli kupus- koja od tih namirnica ima najviše smisla u svakodnevnoj prehrani? Znanstvena istraživanja mikrobioma pokazuju da je odgovor prilično složen, jer svaka opcija nudi drugačiji profil bakterija. Važno je sagledati sve aspekte prije nego što odaberemo ono što našem organizmu najviše odgovara.
Pažljiv odabir
Da bismo razumjeli što nam točno treba, važno je znati definiciju probiotika prema zdravstvenim organizacijama. Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u dovoljnoj količini, donose jasnu korist našem zdravlju. To znači da nije svaka fermentirana hrana automatski probiotik u najstrožem znanstvenom smislu. Za taj naziv mora postojati dokazana korist u brojnim kontroliranim studijama provedenim na ljudima. Stručnjaci stoga savjetuju da se pažljivo bira ono što unosimo u vlastiti organizam.
Jogurt nudi stabilan unos kalcija i proteina uz nekoliko bakterijskih sojeva koji smiruju probavu. Kefir i domaći kupus nude znatno širu paletu mikroorganizama koji snažno djeluju na ravnotežu
Velika je razlika između hrane koja sadrži žive kulture i one u kojoj su mikroorganizmi uništeni tijekom proizvodnje. Pasterizirani kiseli kupus iz trgovine često više nema živih bakterija jer su one nažalost uništene zagrijavanjem. S druge strane, domaći nepasterizirani kupus obiluje iznimno korisnim kulturama koje našim crijevima itekako trebaju. Ista pravila vrijede za piva i vina iz kojih se kulture potpuno uklanjaju tijekom industrijskog filtriranja. Zato je važno pažljivo čitati deklaracije i birati proizvode označene živim kulturama.
Jogurt nudi stabilan unos kalcija i proteina uz nekoliko bakterijskih sojeva koji smiruju probavu. Kefir i domaći kupus nude znatno širu paletu mikroorganizama koji snažno djeluju na ravnotežu. Pravi ključ zdravlja crijeva krije se u pametnom odabiru namirnice koja odgovara vašim potrebama.
Mliječni napici s dokazanim učinkom
Kefir se s pravom smatra jednim od najmoćnijih prirodnih izvora probiotika zbog velike raznolikosti mikroorganizama. Mliječni kefir može sadržavati impresivnih četiri tisuće milijardi stanica u jednoj običnoj porciji. Dok jogurt obično sadrži dva do pet sojeva bakterija, kefir nudi deset do preko trideset različitih sojeva koji sinergijski djeluju u tijelu. Zbog toga se on pokazao izuzetno korisnim za brzu obnovu crijevne flore nakon agresivnih medicinskih terapija. Kefir se osobito preporučuje nakon uzimanja antibiotika koji često unište i sve dobre bakterije. Povećan unos ovakvih namirnica znatno povećava ukupnu raznolikost korisnih crijevnih bakterija.
Kefir se osobito preporučuje nakon uzimanja antibiotika koji često unište i sve dobre bakterije. Povećan unos ovakvih namirnica znatno povećava ukupnu raznolikost korisnih crijevnih bakterija.
Kada je riječ o prirodnim namirnicama poput jogurta i kefira, velika je prednost što bakterije dolaze u paketu s vrijednim nutrijentima. Dobivamo značajne doze vitamina B skupine, fosfora te neophodnog magnezija. Iako razne kapsule iz ljekarne mogu ponuditi ogromne doze, hrana donosi onaj pravi učinak nutrijenata. Ti prirodni nutrijenti doslovno hrane i održavaju te važne bakterije na životu u našem probavnom traktu. Redovito uključivanje jogurta ili kefira u prehranu djeluje kao izvrstan blagi trening za imunološki sustav. Sve to rezultira time da naš imunitet manje burno reagira na vanjske podražaje.
Povrće koje čuva zdravlje zimi
Domaći kiseli kupus generacijama je prisutan na našim stolovima, a nutricionisti ga danas nevjerojatno cijene. U sto grama kiselog kupusa nalazi se tek oko dvadeset kalorija, što ga čini savršenim dijetalnim odabirom. Unatoč manjku kalorija, prepun je vitamina C koji jača imunitet te važnog vitamina K koji je nužan za kosti. Kako bi kupus sačuvao status hrane bogate korisnim kulturama, mora se konzumirati isključivo u sirovom, nepasteriziranom obliku. Samo takav kupus sadrži iznimno otporne sojeve koji bez ikakvog problema preživljavaju kiselinu želuca. Uz to, procesom fermentacije u kupusu nastaje vitamin K2 koji sprječava taloženje kalcija u krvnim žilama.
Kako bi kupus sačuvao status hrane bogate korisnim kulturama, mora se konzumirati isključivo u sirovom, nepasteriziranom obliku. Samo takav kupus sadrži iznimno otporne sojeve koji bez ikakvog problema preživljavaju kiselinu želuca
Unatoč brojnim pohvalama, nedavna su istraživanja malo ohladila nerealna očekivanja o čudotvornosti kiselog kupusa. Studija je pokazala da kratkotrajno konzumiranje ne donosi ogromne protuupalne učinke kod inače zdravih ljudi. Zabilježeno je tek blago sniženje krvnog tlaka, ali bez onih drastičnih promjena u crijevnoj barijeri. Autori su naglasili da pasterizirani proizvodi gube žive bakterije, ali i dalje zadržavaju korisne organske kiseline. Kiseli kupus svakako ima zasluženo mjesto u uravnoteženoj prehrani, ali nije čarobni štapić. Mikrobiom crijeva oblikuje se cjelokupnim stilom života tijekom puno duljeg i kompleksnijeg razdoblja.
Temelj imuniteta i probave
Znanost o mikrobiomu upozorava da su moderna prehrana, stres i premalo sna snažno osiromašili naše crijevne mikrobe. U takvim okolnostima, dodavanje fermentirane hrane može djelovati kao prijeko potreban alat za stabilizaciju. Glavna uloga kefira i kiselog kupusa jest unijeti žive mikrobe koji komuniciraju s našim imunološkim stanicama. Oni ih uče kako efikasno i pravovremeno kontrolirati razne upalne procese u tijelu. Kronična upala ozbiljan je problem današnjice jer se širi krvotokom i dugoročno može oštetiti srce.
Znanstvenici poručuju da je najbolje rješenje redovita rotacija različitih probiotičkih izvora uz puno povrća. Niti jedan napitak ni izolirani obrok ne može zamijeniti ukupan zdrav način života i kretanje
Uz same probiotike iz hrane, iznimno je važno unositi i dovoljne količine raznih prebiotika. Prebiotici su zapravo hrana za te korisne bakterije, a nalaze se u luku, pšenici i bananama. Ukoliko takvih vlakana nedostaje u našoj svakodnevnoj prehrani, bakterije iz kefira i kupusa teže će opstati. Znanstvenici poručuju da je najbolje rješenje redovita rotacija različitih probiotičkih izvora uz puno povrća. Niti jedan napitak ni izolirani obrok ne može zamijeniti ukupan zdrav način života i kretanje. Odaberite fermentiranu hranu koja vam najviše prija i konzumirajte je s potpunim užitkom i mjerom. ( Ordinacija.hr )
