Hiperuricemija pogađa veliki broj ljudi, no većina nikada ne razvije bolne napadaje gihta. Znanstvenici upozoravaju da asimptomatsko stanje donosi skrivene rizike za srce i bubrege. Pravovremena promjena životnih navika može spriječiti ozbiljne kronične komplikacije
Povišena razina mokraćne kiseline u krvi stanje je koje nazivamo hiperuricemija. Čak dvadeset do dvadeset pet posto odraslih muškaraca suočava se s ovim problemom, dok je kod žena to rjeđe do menopauze. Mnogi automatski pomisle na giht, no stvarnost je znatno složenija.
Prehrana je ključna
Mokraćna kiselina je normalan nusprodukt metabolizma purina. Do njezina nakupljanja dolazi kada tijelo proizvodi prevelike količine ili bubrezi slabije filtriraju. Naša prehrana igra ogromnu ulogu u tom procesu, a ljubitelji crvenog mesa, iznutrica i piva u posebno su rizičnoj skupini.
Unatoč strahu, statistike donose ohrabrujuće vijesti jer dvije trećine ljudi s asimptomatskom hiperuricemijom nikada ne razvije simptome gihta. Da bi došlo do bolnog napadaja, kiselina mora biti trajno povišena dovoljno dugo da se počne kristalizirati i taložiti u zglobovima.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da povišene vrijednosti ne bi trebalo potpuno ignorirati. Asimptomatska hiperuricemija označava prisutnost visokih urata bez artritisa, ali taj višak potiho djeluje na druge sustave u tijelu te funkcionira kao tihi aktivator imunološkog sustava.
Skrivene opasnosti asimptomatskog stanja
Medicinske studije nedvojbeno pokazuju da asimptomatska hiperuricemija predstavlja snažan prediktor za razvoj niza kroničnih oboljenja. Prekomjerne razine mokraćne kiseline u krvi usko su povezane s povećanim rizikom od nastanka visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa. Kronična bubrežna bolest te razne kardiovaskularne tegobe znatno su češće kod pacijenata koji godinama žive s ovim problemom. Zbog toga se hiperuricemija danas sve više promatra kao samostalni faktor rizika.
Prekomjerne razine mokraćne kiseline u krvi usko su povezane s povećanim rizikom od nastanka visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa
Dugoročne posljedice povišenih urata detaljno su istražene u opsežnoj švedskoj studiji. Rezultati su pokazali da je manji dio sudionika razvio klinički giht. Žene su imale znatno veći rizik za razvoj gihta od muškaraca pri potpuno usporedivim razinama urata. Također, studija je potvrdila snažnu povezanost između hiperuricemije i ozbiljnih komorbiditeta poput hipertenzije, što potpuno mijenja pogled moderne medicine na prevenciju.
Treba li odmah posegnuti za lijekovima
Kada pacijent dobije nalaz koji ukazuje na hiperuricemiju, prvo pitanje obično jest treba li odmah piti lijekove. Lijekovi koji smanjuju proizvodnju kiseline nose rizike od nuspojava, pa je pametnije pričekati pojavu kliničkih znakova bolesti. Umjesto lijekova, prvi korak u liječenju treba biti rigorozna prilagodba prehrambenih navika, gubitak kilograma i redovita tjelesna aktivnost.
Iznimka od pravila neuzimanja lijekova nastupa tek kada se pojave jasne komplikacije ili kada su razine urata ekstremno visoke. Ako osoba doživi dva ili više bolnih napadaja u godini, uvođenje lijekova postaje nužnost. Također, terapija se može preporučiti i ako razine premaše deset do dvanaest miligrama po decilitru, jer je rizik od bubrežnih oštećenja golem. Cilj je tada zauvijek održavati kiselinu stabilnom ispod sigurne granice.
Bolan udarac upale zglobova
Napadaji gihta najčešće dolaze potpuno iznenada, bez ikakve najave, i to uglavnom usred noći dok tijelo miruje. Bolesnici opisuju bol kao stravično probadanje u zglobu, pri čemu je zahvaćeno područje izrazito crveno, otečeno i preosjetljivo na dodir. Najpoznatija meta prvog napadaja jest zglob nožnog palca, iako upalna bolest može jednako tako zahvatiti i druge zglobove na našem tijelu.
Liječenje samog napadaja gihta fokusira se prvenstveno na brzo i učinkovito smirivanje upalnog procesa jakim protuupalnim lijekovima. Dugoročna kontrola bolesti tada podrazumijeva trajnu bitku za održavanje niske razine urata pametnom prehranom.
Liječenje samog napadaja gihta fokusira se prvenstveno na brzo i učinkovito smirivanje upalnog procesa jakim protuupalnim lijekovima. Dugoročna kontrola bolesti tada podrazumijeva trajnu bitku za održavanje niske razine urata pametnom prehranom. Usvajanjem zdravijih životnih navika možete učinkovito zaštititi svoje zglobove, srce i bubrege od ozbiljnih posljedica i osigurati si kvalitetan život. ( Ordinacija.hr )
