Čak 37 posto učenika teško se nosi sa svakodnevnim akademskim stresom, a stručnjaci upozoravaju na pritisak ocjena i upisa u srednju školu.
Između 30 i 40 posto učenika osnovne škole opterećeno je školom, a 20 posto pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, dok oko 18 posto djece na početku srednje škole ima ozbiljne simptome stresa, istaknuto je u Saboru uoči okruglog stola “Djeca pod pritiskom”, SDP-ove Sabine Glasovac.
Prema podacima HZJZ-a, oko 30 do 40 posto učenika jako je opterećeno školom i to najviše u sedmom razredu i osmom razredu osnovne škole, istaknula je u srijedu na okruglome stolu u Hrvatskome saboru posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić Šimetin. Ipak stres od upisa je nepotreban jer 85 posto učenika kad završe osnovnu školu upišu ono što im je prvi izbor, rekla je.
– To su ipak brojke koje pokazuju u smjeru da ne trebaju svi imati sve petice da bi mogli nastaviti sa srednjoškolskim obrazovanjem onako kako su si sami htjeli i kako sami smatraju za sebe da bi bilo najbolje – poručila je Pavić Šimetin.
Miranda Novak iz Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iznijela je još nekoliko zabrinjavajućih brojki. Tako oko 20 posto učenika pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, njih 18 posto na početku srednje škole ima ozbiljne simptome stresa, dok čak 37 posto učenika govori o tome da se ne može nositi s akademskim stresom na svakodnevnoj razini.
Novak je istaknula kako dio pritiska izvrsnosti ima veze s kapacitetima i pritiscima roditelja, pa misli da je iznimno važno baviti se i programima za njih.
– S roditeljima treba raditi na prihvaćanju toga da izbor srednje škole nije kraj života ili kraj svijeta, nego tek neki početak, da svi možemo imati različite životne priče i da je obrazovanje cjeloživotno, pogotovo danas u ovim modernim okolnostima – poručila je Novak.
Banković: Najveći broj poziva djece “Hrabrom telefonu” je u vrijeme ispita
Koordinatorica savjetodavnih linija “Hrabrog telefona” Marina Banković istaknula je kako ima se najveći broj djece javljaju s upitima oko samoozljeđivanja i suicidalnosti u vrijeme ispita, osobito u svibnju te u studenom i prosincu.
– U svibnju ove godine smo imali 60 takvih upita. Sad kad vam te suhoparne brojke pretočim u mlada ljudska bića, to znači da u svibnju ove godine nije prošao dan na ‘Hrabrom telefonu’ kada nas barem troje djece nije nazvalo i reklo da razmišljaju o suicidu ili da su se već možda samooziljeđivali”, rekla je Banković.
Aida Mujkić-Klarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iznijela je podatak da među pacijentima imaju djecu već iz četvrtog razreda osnovne škole koja se boje hoće li imati dovoljno bodova za svoje kasnije školovanje.
– Učenje bi trebalo biti radost, odlazak u školu ne bi smio biti s grčem u želucu. Treba relaksirati i djecu i roditelje. Svijet je pred njima i škola bi trebala biti taj temelj koji će omogućiti daljnji razvoj. A desi se nekad upravo obrnuto, da preveliki pritisak zapravo uguši kapacitete djeteta i da dijete ne razvije ono što je moglo i što je trebalo – istaknula je Mujkić-Klarić.
Organizatorica okruglog stola “Djeca pod pritiskom: Posljedice imperativa uspjeha na mentalno zdravlje mladih”, SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iznesene brojke trebaju zabrinuti hrvatsko društvo i institucije.
– Nema ništa loše u tome da djeca budu ambiciozna, ali je loše ako se njihov uspjeh tretira kao jedino mjerilo njihove vrijednosti i ako je nekakva četvorka razlog za pomisao o samoozljeđivanju i ako nama ta petica postaje važnija od samog stjecanja znanja – poručila je Glasovac.
(Hina)
