Stres, hormonalne promjene, alkohol i loše navike spavanja samo su neki od mogućih uzroka noćnog buđenja. Kada takav problem može upućivati na zdravstvene tegobe?
Mnogi se ljudi barem jednom tijekom noći probude, no posebno je frustrirajuće kada se to događa redovito, uvijek u približno isto vrijeme. Ako se često budite između 2 i 4 sata ujutro i nakon toga teško ponovno zaspite, uzrok mogu biti stres, loše navike spavanja, hormonalne promjene, ali i određeni zdravstveni problemi.
Prema izvješću Land of Beds’ 2026 UK Sleep Report, čak 88 posto Britanaca budi se barem jednom tijekom noći, a istraživanje tvrtke Dreams pokazalo je da se 69 posto njih najčešće budi između 2 i 4 sata ujutro. Pritom se 61 posto ispitanika, piše Metro, nakon buđenja teško ponovno uspijeva uspavati.
Što se zapravo događa u organizmu i zašto se noćna buđenja ponavljaju?
Stres i tjeskoba mogu poremetiti san
Stresne situacije i svakodnevne brige mogu značajno utjecati na kvalitetu sna. Stručnjakinja za spavanje dr. Deborah Lee ističe da je stres jedan od najčešćih razloga buđenja u ranim jutarnjim satima.
– Kortizol, koji se često naziva hormonom stresa, prirodno počinje rasti u ranim jutarnjim satima dok se tijelo priprema za buđenje. Međutim, ako ste tjeskobni ili dulje vrijeme izloženi stresu, razina kortizola može početi rasti ranije ili naglije, zbog čega se teže ponovno uspavljujete – objašnjava.
Pomoći mogu redovita večernja rutina, smanjenje korištenja mobitela i drugih ekrana prije spavanja te zapisivanje misli koje vas zaokupljaju i ne daju vam da zaspite.
Nepravilne navike spavanja
Kasno odlazite u krevet, nemate ustaljeno vrijeme buđenja ili se dugo zadržavate na mobitelu prije spavanja? Sve to može poremetiti prirodni ritam spavanja.
Fiziologinja sna Stephanie Romiszewski savjetuje da se svakoga dana budimo u približno isto vrijeme, bez obzira na to koliko smo prethodne noći spavali, te da u krevet odlazimo tek kada osjetimo pospanost.
Također upozorava da nije dobro dopustiti da problemi sa spavanjem počnu određivati svakodnevni život. Nastavak uobičajenih aktivnosti, uključujući tjelovježbu i druženje, važan je dio ponovnog uspostavljanja zdravog ritma.
Samo opuštanje prije spavanja neće nužno riješiti problem ako su se noćna buđenja već pretvorila u naviku. Potrebno je uvesti konkretne promjene u obrasce spavanja.
Pad šećera u krvi i alkohol
Niska razina šećera u krvi tijekom noći može potaknuti oslobađanje adrenalina i kortizola, što može rezultirati buđenjem. To se može događati osobama koje preskaču obroke, jedu vrlo lagane večere ili tijekom dana ne unose dovoljno proteina.
Ni alkohol nije dobar saveznik kvalitetnog sna. Iako u početku može ubrzati uspavljivanje, tijekom noći narušava strukturu sna i smanjuje vrijeme provedeno u njegovim dubljim fazama. Osim toga, djeluje diuretski pa može potaknuti buđenje zbog potrebe za mokrenjem.
Za kvalitetniji san preporučuje se uravnotežena prehrana s dovoljno proteina i zdravih masti te izbjegavanje alkohola prije spavanja.
Hormonalne promjene
Menopauza, perimenopauza i trudnoća također mogu biti povezane s češćim noćnim buđenjima.
Kako objašnjava dr. Deborah Lee, promjene razine estrogena i progesterona tijekom menopauze i perimenopauze mogu pridonijeti noćnom znojenju, osjetljivosti na temperaturu i tjeskobi. U trudnoći san mogu narušiti fizička nelagoda, češće mokrenje i hormonalne promjene.
Iako ne postoji uvijek brzo rješenje, prilagodba uvjeta u spavaćoj sobi i uvođenje redovitih navika prije spavanja mogu pomoći.
Kada noćna buđenja mogu upućivati na zdravstveni problem?
Ponavljana buđenja mogu biti povezana i s određenim zdravstvenim stanjima, među kojima su:
- depresija
- apneja u snu
- gastroezofagealna refluksna bolest
- niska razina šećera u krvi
- učestalo mokrenje
- sindrom nemirnih nogu
- kronična bol, primjerice zbog artritisa ili fibromialgije.
Važno je obratiti pozornost na dodatne simptome. Bude li vas tijekom noći potreba za mokrenjem, osjećate li omaglicu ili slabost, imate li jutarnje glavobolje, kašalj ili bolove? Također, ako vam partner kaže da glasno hrčete ili da tijekom spavanja otežano dišete, bilo bi dobro potražiti liječnički savjet.
Na san mogu utjecati i određeni lijekovi, pa je o mogućim nuspojavama i promjenama terapije potrebno razgovarati s liječnikom.
Kada se zbog noćnog buđenja treba javiti liječniku?
Povremena buđenja tijekom noći ne moraju biti razlog za zabrinutost. Naš se san mijenja s godinama, a na njega utječu i stres, promjene u svakodnevnom životu te različite životne okolnosti.
Ipak, ako se problemi ponavljaju i traju dulje vrijeme, ne treba ih zanemarivati. Stephanie Romiszewski upozorava da se nakon tri mjeseca teškoće sa spavanjem mogu pretvoriti u ustaljeni obrazac koji se nastavlja čak i kada nestane prvotni uzrok, primjerice stres.
U takvim slučajevima može biti potrebna stručna pomoć, a jedna od mogućnosti liječenja je kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (KBT-I), kojom se mijenjaju obrasci razmišljanja i ponašanja povezani sa spavanjem.
Ako se redovito budite u isto vrijeme, teško ponovno zaspite ili zbog lošeg sna osjećate umor i iscrpljenost tijekom dana, razgovarajte s liječnikom kako biste utvrdili uzrok i odabrali odgovarajući način liječenja.
(Ordinacija.hr)
