Mediteranska, DASH i MIND prehrana samo su neki od prehrambenih obrazaca koje su znanstvenici povezali sa sporijim starenjem organizma. Istraživanje je pokazalo da su zdrave prehrambene navike važne čak i ako se ne pridržavamo strogih pravila.
Zdrava prehrana ne utječe samo na tjelesnu težinu i rizik od razvoja kroničnih bolesti nego bi mogla imati važnu ulogu i u brzini kojom naše tijelo stari. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications pokazalo je da se čak deset različitih prehrambenih obrazaca povezuje sa sporijim biološkim starenjem.
Za razliku od kronološke dobi, koja označava broj godina života, biološka dob odražava stanje organizma i brzinu kojom se u njemu odvijaju procesi starenja. Kada tijelo biološki stari brže nego što bi se očekivalo s obzirom na dob, povećava se i rizik od razvoja bolesti povezanih sa starenjem, uključujući demenciju i kardiovaskularne bolesti.
Istraživači iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE), piše ScienceAlert, analizirali su podatke 6470 osoba starijih od 30 godina. Usporedili su njihove prehrambene navike s deset različitih prehrambenih modela te ih povezali s biomarkerima iz krvi koji mogu pokazati koliko je organizam biološki star.
Rezultati su pokazali da je zdravija prehrana, neovisno o odabranom modelu, povezana sa sporijim biološkim starenjem.
– Učinci nisu izrazito veliki, ali mogu se izmjeriti i važni su za prevenciju – istaknula je epidemiologinja Monique Breteler iz DZNE-a. Dodala je kako bi usporavanje procesa starenja moglo pridonijeti smanjenju rizika od bolesti poput demencije i kardiovaskularnih poremećaja.
Mediteranska i MIND prehrana među deset proučavanih modela
Znanstvenici su analizirali deset prehrambenih obrazaca koji se već koriste u zdravstvenim i nutricionističkim smjernicama. Među njima su mediteranska i nordijska prehrana, DASH prehrana, koja se preporučuje za snižavanje krvnog tlaka, te MIND prehrana, usmjerena na očuvanje zdravlja mozga.
U istraživanje su uključeni i različiti modeli biljne prehrane, poput indeksa zdrave biljne prehrane, alternativnog indeksa zdrave prehrane te EAT-Lancet prehrane, koja nastoji uskladiti zdravlje ljudi s održivošću okoliša.
Zanimljivo je da su istraživači analizirali i dva obrasca povezana s manje zdravim prehrambenim navikama – indeks nezdrave biljne prehrane i indeks upalnog potencijala prehrane. Oni obuhvaćaju, među ostalim, veći unos zaslađenih pića i slatkiša. Kod tih modela niži rezultati, odnosno manje pridržavanje takvim prehrambenim navikama, bili su povezani sa sporijim biološkim starenjem.
Što se događa u organizmu kada starimo?
Kako bi procijenili biološku dob sudionika, znanstvenici su analizirali metilaciju DNK – kemijske promjene na DNK koje utječu na aktivnost gena i mijenjaju se tijekom života. Pritom su koristili tri različita takozvana epigenetska sata, odnosno metode koje na temelju tih promjena procjenjuju biološko starenje.
Analizirano je oko 850.000 mjesta na DNK, što je približno dvostruko više nego u većini ranijih istraživanja.
Istraživači su pritom utvrdili da se pojedini prehrambeni obrasci mogu povezati s različitim aspektima starenja. Primjerice, DASH prehrana pokazala je povezanost s biološkim procesima važnima za zdravlje srca, dok je MIND prehrana bila povezana s procesima koji utječu na pamćenje i kognitivne funkcije.
Ipak, više od 70 posto bioloških procesa povezanih s prehranom bilo je zajedničko svim analiziranim modelima. Među njima su struktura i komunikacija stanica te metabolizam, koji imaju važnu ulogu u starenju i razvoju kroničnih bolesti.
Ne morate slijediti stroga pravila
Rezultati su provjereni i na dodatnoj skupini od 1034 osobe, pri čemu su dobivene slične povezanosti između zdravijih prehrambenih navika i sporijeg biološkog starenja.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da istraživanje ne dokazuje da određena prehrana izravno usporava starenje. Ono pokazuje povezanost, a buduća istraživanja trebala bi utvrditi kako dugoročne promjene prehrambenih navika utječu na biološke procese povezane sa starenjem.
– Ne morate imati savršenu prehranu – to je možda i najpraktičnija poruka ovog istraživanja – istaknula je epidemiologinja Juliana Tavares iz DZNE-a.
Drugim riječima, nije nužno slijepo se držati strogih prehrambenih pravila. Važnije je odabrati održiv način prehrane koji uključuje kvalitetne namirnice i odgovara osobnim potrebama, navikama i mogućnostima.
(Ordinacija.hr)
