Vjerujete li i vi u ove zimske mitove? Neke tvrdnje o hladnoći nemaju veze s istinom - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Vjerujete li i vi u ove zimske mitove? Neke tvrdnje o hladnoći nemaju veze s istinom

Niske temperature ne znače da smo zaštićeni od štetnog sunčeva zračenja. Opekline ne uzrokuje toplina koju osjećamo na koži, već ultraljubičasto (UV) zračenje, koje može prodrijeti i kroz oblake i maglu. Foto: Shutterstock

Gubimo li doista najviše topline kroz glavu, može li nas hladnoća razboljeti i štiti li nas zima od opeklina? Odgovori bi vas mogli iznenaditi.

S dolaskom hladnijih dana ponovno se aktualiziraju brojni savjeti o tome kako se zaštititi od niskih temperatura i sačuvati zdravlje. No neke tvrdnje koje se godinama prenose zapravo nisu točne. Primjerice, hladnoća sama po sebi ne uzrokuje prehladu, a ni topli napitak neće nužno zagrijati tijelo onako kako mislimo.

Izdvojili smo četiri česta mita o hladnom vremenu i provjerili što se zapravo događa u našem organizmu.

1. Najviše tjelesne topline gubimo kroz glavu

Tvrdnja da najveći dio tjelesne topline gubimo kroz glavu toliko se često ponavlja da je mnogi smatraju činjenicom. Pritom se ponekad spominje i podatak da kroz glavu gubimo čak 80 posto topline.

Međutim, toplinu gubimo proporcionalno preko cijele površine tijela. Budući da glava čini tek oko sedam do deset posto površine tijela, kroz nju ne gubimo toplinu ništa brže nego kroz druge dijelove tijela.

Svaki dio kože izložen hladnoći može pridonijeti gubitku topline. Zato je kapa zimi svakako korisna, ali ne zato što je glava posebno osjetljiva na hlađenje, već zato što pomaže zadržati toplinu na dijelu tijela koji bi inače ostao nepokriven.

2. Topli napitak brzo će zagrijati tijelo

Šalica toplog čaja nakon boravka na hladnoći mnogima je jedan od omiljenih zimskih rituala. Iako nam može pružiti ugodan osjećaj topline, to ne znači da će značajno povisiti unutarnju tjelesnu temperaturu. Slično vrijedi i za hladne napitke – njihovo konzumiranje neće značajno sniziti temperaturu tjelesne jezgre.

Zanimljivo je da u određenim vrućim i suhim uvjetima topli napitak može čak pomoći tijelu da se rashladi. Naime, može potaknuti znojenje, a isparavanje znoja s površine kože pridonosi snižavanju tjelesne temperature.

Naravno, nema razloga da se zimi odreknete omiljenog toplog napitka. Samo imajte na umu da osjećaj ugode koji pruža nije isto što i stvarno povećanje unutarnje temperature tijela.

Shutterstock

3. Hladno vrijeme uzrokuje prehladu i druge bolesti

Često se može čuti upozorenje da ćemo se razboljeti ako izađemo van nedovoljno odjeveni ili s mokrom kosom. No niske temperature same po sebi ne uzrokuju prehladu, gripu ni infekciju respiratornim sincicijskim virusom (RSV). Te bolesti uzrokuju virusi, a ne hladan zrak.

Ipak, tijekom zime doista može porasti rizik od širenja respiratornih infekcija. Razlog je to što više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, često u blizini drugih ljudi. Pritom se zrak slabije izmjenjuje, a virusi se lakše prenose među osobama koje borave u istom prostoru.

Rizik od zaraze može se smanjiti redovitim prozračivanjem prostorija i korištenjem pročistača zraka s HEPA filtrima. Zato hladniji dani nisu razlog da se potpuno odreknemo boravka na otvorenom. Ako temperature nisu preniske i primjereno se odjenemo, šetnja ili lagano trčanje mogu biti dobar način da ostanemo aktivni i tijekom zime.

4. Zimi ne možemo izgorjeti na suncu

Niske temperature ne znače da smo zaštićeni od štetnog sunčeva zračenja. Opekline ne uzrokuje toplina koju osjećamo na koži, već ultraljubičasto (UV) zračenje, koje može prodrijeti i kroz oblake i maglu.

Posebno oprezni trebali bi biti oni koji zimi odlaze na skijanje ili se bave snowboardom. Na većim nadmorskim visinama atmosfera je rjeđa i apsorbira manje UV zraka, pa je izloženost zračenju veća. Dodatni problem predstavlja snijeg, koji može reflektirati do 80 posto UV zraka. Tako koža može biti izložena zračenju i izravno od sunca i njegovim odbijanjem od snježne površine.

Za zaštitu kože i tijekom zimskih mjeseci preporučuje se nekoliko jednostavnih mjera:

  • Zaštitite izložene dijelove tijela: odjeća koja prekriva kožu, kapa i šal mogu pomoći u zaštiti glave i vrata.
  • Koristite kremu sa zaštitnim faktorom: nanesite kremu širokog spektra s najmanje SPF 15 na sve dijelove kože izložene suncu. Hidratantne kreme sa zaštitnim faktorom mogu istodobno pomoći u sprječavanju isušivanja kože.
  • Ograničite izlaganje suncu u razdoblju najjačeg zračenja: UV zračenje najintenzivnije je između 10 i 14 sati, pa je u tom razdoblju dobro izbjegavati dulji boravak na otvorenom ako je moguće.

Činjenica da je vani hladno ne znači da je naša koža pošteđena sunčevih zraka. Zaštita od UV zračenja važna je tijekom cijele godine, a ne samo ljeti.

(Ordinacija.hr)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo