CT srca može otkriti rizik od infarkta: Kome se preporučuje?
Zdravlje

Zdravlje

Jednostavna pretraga može otkriti rizik od srčanog udara, ali nije za svakoga

Shutterstock

Novo istraživanje otkriva kome CT snimanje kalcija u srčanim arterijama može pomoći u ranom otkrivanju rizika od bolesti srca, a tko od pretrage nema veliku korist.

Bolesti srca često se razvijaju godinama, bez očitih simptoma, a prvi znak problema ponekad može biti upravo srčani udar. Zato ne čudi sve veći interes za pretrage koje mogu otkriti rizik prije nego što se pojave ozbiljne zdravstvene komplikacije. Jedna od njih je CT snimanje kalcija u koronarnim arterijama, poznato kao CAC test (engl. coronary artery calcium scan).

Riječ je o brzoj, neinvazivnoj pretrazi koja otkriva naslage kalcija u arterijama koje opskrbljuju srce krvlju. Međutim, novo istraživanje objavljeno u uglednom medicinskom časopisu JAMA pokazuje da, unatoč njezinim prednostima, ova pretraga nije jednako korisna za svakoga.

Znanstvenici su utvrdili da od nje najviše koristi mogu imati osobe s graničnim ili umjerenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, odnosno oni kod kojih standardni nalazi ne daju dovoljno jasan odgovor o tome kolika je vjerojatnost budućih problema sa srcem.

Shutterstock

Što je CAC test i što može otkriti?

CAC test posebna je vrsta CT snimanja srca kojom se mjeri količina kalcija nakupljenog u stijenkama koronarnih arterija. Te naslage dio su aterosklerotskih plakova, koji nastaju postupnim nakupljanjem masnoća, kolesterola i drugih tvari u krvnim žilama.

Što je više kalcificiranih naslaga, to je u pravilu veći rizik od razvoja koronarne bolesti srca i budućeg srčanog udara.

Pretraga traje svega nekoliko minuta, ne zahtijeva primjenu kontrastnog sredstva ni poseban oporavak. Rezultat se izražava brojčanom vrijednošću, takozvanim kalcijskim indeksom ili CAC rezultatom.

Prema Američkom udruženju za srce, rezultat nula znači da nisu otkrivene kalcificirane naslage, što je uglavnom povezano s manjim kardiovaskularnim rizikom. Više vrijednosti upućuju na veću količinu kalcificiranog plaka i potrebu za pažljivijom procjenom rizika.

Ipak, rezultat nula ne znači da su arterije potpuno zdrave jer pretraga ne otkriva nekalcificirane plakove.

Što je pokazalo novo istraživanje?

Istraživači su analizirali podatke 6098 odraslih osoba u dobi od 45 do 79 godina, uključenih u dugogodišnje američko istraživanje ateroskleroze MESA.

Najprije su procijenili njihov desetogodišnji rizik od kardiovaskularnih bolesti koristeći model PREVENT, koji uzima u obzir čimbenike poput dobi, krvnog tlaka i razine kolesterola. Zatim su u procjenu uključili rezultate CT mjerenja kalcija u koronarnim arterijama.

Tijekom deset godina praćenja 366 sudionika, odnosno šest posto, doživjelo je neki od promatranih aterosklerotskih kardiovaskularnih događaja.

Pokazalo se da dodavanje CAC rezultata nije značajno poboljšalo procjenu rizika u ukupnoj promatranoj populaciji. Međutim, kod osoba s graničnim rizikom omogućilo je znatno preciznije razlikovanje onih kojima prijeti veća opasnost od onih kod kojih je ona manja.

Drugim riječima, pretraga može biti posebno korisna kada liječnik na temelju uobičajenih pokazatelja ne može sa sigurnošću odlučiti treba li osoba započeti preventivno liječenje.

Shutterstock

Tko bi trebao razmotriti ovu pretragu?

Prema američkim smjernicama iz 2026. godine, selektivno korištenje CAC testa preporučuje se za muškarce starije od 40 i žene starije od 45 godina čiji je procijenjeni desetogodišnji rizik od kardiovaskularnih bolesti graničan ili umjeren.

To se, prema modelu PREVENT, odnosi na rizik od tri do manje od deset posto, osobito kada postoji dvojba oko potrebe za uzimanjem statina, lijekova za snižavanje kolesterola.

Primjerice, osoba može imati blago povišen kolesterol i krvni tlak, ali bez drugih jasnih pokazatelja visokog rizika. U takvim slučajevima CAC rezultat može pomoći liječniku i pacijentu da odluče jesu li dovoljne promjene životnih navika ili je potrebno započeti terapiju.

Kod osoba s vrlo niskim rizikom pretraga obično ne donosi mnogo dodatnih informacija. S druge strane, kod visokorizičnih pacijenata, kojima je liječenje već jasno indicirano, njezin rezultat najčešće neće bitno promijeniti odluku o terapiji.

Što znače rezultati?

Kalcijski indeks pokazuje količinu kalcificiranih naslaga u koronarnim arterijama, a rezultat se tumači zajedno s dobi, drugim čimbenicima rizika i zdravstvenom poviješću.

  • CAC 0: nisu otkrivene kalcificirane naslage; rizik je u pravilu niži, ali nije potpuno isključen.
  • CAC 1–99: prisutne su manje količine kalcificiranih naslaga.
  • CAC 100–299: upućuje na umjerenu količinu kalcificiranog plaka i povećani rizik.
  • CAC 300 i više: označava izraženiju koronarnu kalcifikaciju i veći kardiovaskularni rizik.

Posebno je važno naglasiti da čak ni rezultat nula ne isključuje potrebu za liječenjem kod osoba s dijabetesom, izrazito visokim kolesterolom, pušača ili onih sa snažnom obiteljskom poviješću prijevremenih kardiovaskularnih bolesti.

Shutterstock

Zašto pretragu ipak ne bi trebali raditi svi?

Iako je CAC test brz i bezbolan, tijekom snimanja pacijent je izložen maloj količini ionizirajućeg zračenja. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da ga ne treba provoditi rutinski kod svih osoba koje žele provjeriti zdravlje srca.

Osim toga, pretraga nije namijenjena dijagnosticiranju uzroka bolova u prsima niti može zamijeniti druge kardiološke pretrage kod osoba sa simptomima.

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo