Svaki deseti Hrvat živi s dijabetesom, a svaki je treći osmogodišnjak pretio - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Svaki deseti Hrvat živi s dijabetesom, a svaki je treći osmogodišnjak pretio

Više od 538 milijuna ljudi u svijetu boluje od šećerne bolesti, što znači da je dijabetes prisutan kod svake devete osobe. Foto: Hrvoje Kostelac/PIXSELL

Stručnjaci upozoravaju na povezanost pretilosti, nezdravih životnih navika i dijabetesa tipa 2 te objašnjavaju kako pravilna prehrana, redoviti obroci i tjelesna aktivnost mogu pomoći u smanjenju rizika.

Više od 538 milijuna ljudi u svijetu boluje od šećerne bolesti, što znači da je dijabetes prisutan kod svake devete osobe. U Hrvatskoj s tom dijagnozom žive čak 404 tisuće ljudi, odnosno svaki deseti stanovnik. Riječ je o bolesti čija je pojavnost sve veća, a među glavnim razlozima stručnjaci ističu promijenjeni način života, nepravilnu prehranu, nedovoljnu tjelesnu aktivnost i sve rašireniju pretilost. Iako na neke čimbenike ne možemo utjecati, mnogo toga ipak možemo učiniti sami kako bismo smanjili rizik od obolijevanja ili bolje kontrolirali već dijagnosticiranu bolest.

– U modernom načinu života promijenili smo prehrambene navike, izostavili tjelesnu aktivnost i doveli se u poziciju da smo vrlo izloženi ne samo šećernoj bolesti nego i drugim kroničnim bolestima. Danas imamo tri međusobno povezane pandemije: pandemiju debljine, šećerne bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja. Jedna drugu nadopunjuju i jedna se drugom hrane – upozorava dr. Nevenka Meandžija, specijalistica školske medicine.

Pretilost među djecom

Posebno zabrinjava porast pretilosti među djecom, koja je jedan od važnih čimbenika rizika za razvoj dijabetesa tipa 2. Od 1990. do 2024. godine broj se pretile djece učetverostručio. Danas se više djece bori s pretilošću nego s pothranjenošću, a u Hrvatskoj svaki treći osmogodišnjak ima prekomjernu tjelesnu težinu. Prema tom smo pokazatelju četvrti u Europi.

Iako su u porastu oba tipa dijabetesa, njihovi uzroci nisu jednaki.

– Dijabetes tipa 1 bolesti je koja se ne može spriječiti, ali se ranim otkrivanjem i liječenjem može držati pod kontrolom. S druge strane, dijabetes tipa 2 sve je češći, a na njegovu pojavnost utječu i prekomjerna tjelesna težina te nezdrave životne navike – objašnjava dr. Meandžija.

Upravo zato prevencija ima iznimno važnu ulogu, a njezini temelji postavljaju se svakodnevnim izborima. Pravilna prehrana pritom ne znači gladovanje, strogo brojenje kalorija ili odricanje od svih namirnica koje volimo. Mnogo je važnije usvojiti uravnotežen način prehrane i redovit raspored obroka.

Shutterstock

– Osim onoga što jedemo, moramo voditi računa i o tomu kada jedemo. Preskakanjem obroka dovodimo tijelo u stanje stresa, a navečer, kada napokon sjednemo za stol, često pojedemo previše, zbog čega šećer u krvi naglo poraste – upozorava Sandra Bilić, magistrica nutricionizma.

Tanjur kao jednostavan vodič

Kao jednostavan način određivanja količine i omjera namirnica preporučuje takozvano pravilo tanjura. Njegova se površina dijeli na dvije polovice, pri čemu jednu zauzima povrće, dok se druga dijeli na dvije četvrtine. Jedna je namijenjena kvalitetnim ugljikohidratima, poput integralne riže, integralne tjestenine i heljde, a druga proteinima.

– Povrće nam daje sitost jer sadrži vlakna i vodu koja u želucu nabubri. Kvalitetni ugljikohidrati daju nam energiju, dok su proteini izuzetno važni jer usporavaju probavu i omogućuju da ne ogladnimo već dva sata nakon obroka. Osim toga, proteini ne dovode do naglog porasta šećera u krvi – objašnjava Bilić.

Koliko je život s dijabetesom zahtjevan, najbolje zna Zdravko Mirosavljević, kojem je bolest otkrivena još 1980. godine kada je imao samo sedam godina. Tijekom desetljeća prošao je brojne zdravstvene poteškoće i nekoliko operacija povezanih s dijabetesom.

– Mislim da je danas čak teže nego prije premda nam je dostupno sve, od inzulina do različitih pripravaka za mjerenje šećera. Prije toga nije bilo, ali bilo je lakše jer nam nisu bili toliko dostupni slatkiši i druge namirnice sa šećerom. Misliš da nešto smiješ pojesti, a zapravo ne smiješ. To je najveća zamka za nas dijabetičare, pogotovo za djecu. Djetetu morate barem u nečemu udovoljiti. I danas se još učim i tražim u prehrani – kaže Mirosavljević.

Njegovo iskustvo podsjeća da dijabetes nije samo pitanje terapije i mjerenja šećera nego i svakodnevnih odluka, od onoga što stavljamo na tanjur do vremena koje posvećujemo kretanju. Upravo su redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i održavanje zdrave tjelesne težine među najvažnijim koracima kojima možemo utjecati na vlastito zdravlje.

(Vedran Balen)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo