Samo mali dio ljudi zadovoljava stroge kriterije za doniranje stolice, a uzorci takozvanih superdonora pokazuju posebno dobre rezultate u liječenju nekih bolesti.
Transplantacija fekalne mikrobiote sve se više istražuje kao mogućnost liječenja različitih bolesti, no pronaći odgovarajućeg donora nije jednostavno. Samo mali dio ljudi zadovoljava stroge zdravstvene kriterije, a još je rjeđih onih čija stolica pokazuje posebno dobre rezultate u liječenju. Znanstvenici ih nazivaju superdonorima i pokušavaju otkriti što njihovu crijevnu mikrobiotu čini toliko posebnom.
Godine 2013. američki student medicine Adam Faye našao se pred neobičnim zadatkom – morao je osigurati uzorak stolice za liječenje starije pacijentice s ponavljajućom infekcijom bakterijom Clostridioides difficile. Budući da tada nije bilo mnogo banaka stolice, a pacijentičini članovi obitelji i prijatelji nisu mogli ili nisu željeli donirati uzorak, odlučio je to učiniti sam.
Njegova stolica obrađena je i tijekom kolonoskopije unesena u debelo crijevo pacijentice. Postupak je bio uspješan, a infekcija se više nije vratila. Faye je danas gastroenterolog u zdravstvenom sustavu NYU Langone Health u New Yorku.
U međuvremenu je interes za transplantaciju fekalne mikrobiote (FMT) znatno porastao. Riječ je o postupku kojim se u probavni sustav pacijenta prenosi crijevna mikrobiota zdrave osobe, s ciljem uspostavljanja ravnoteže mikroorganizama. Metoda je odobrena za liječenje ponavljajućih infekcija bakterijom C. difficile, a istražuje se i njezina primjena kod sindroma iritabilnog crijeva, dijabetesa, ulceroznog kolitisa i drugih bolesti. Znanstvenici ispituju čak i njezin mogući učinak na kognitivno propadanje i neke psihičke poremećaje.
Transplantacija se, piše BBC, može provesti izravnim unosom obrađenog uzorka u probavni sustav ili primjenom kapsula koje sadržavaju određene mikroorganizme dobivene iz ljudske stolice. No prije svega potrebno je pronaći odgovarajuće donore.
Strogi kriteriji za doniranje
Postupak odabira donora iznimno je zahtjevan, a kriteriji ovise i o bolesti koju se želi liječiti. Potencijalni donori moraju ispuniti zdravstvene upitnike, proći razgovore s liječnicima te detaljne analize krvi i stolice. Provjerava se prisutnost više od 30 različitih uzročnika zaraznih bolesti, parazita i bakterija otpornih na više vrsta antibiotika.
Razlog je mogućnost prijenosa infekcija putem stolice. Zabilježeni su i slučajevi u kojima je transplantacijom fekalne mikrobiote nenamjerno prenesena bakterija E. coli. Osim toga, provjerava se povijest određenih autoimunih i psihičkih bolesti, a neki programi uzimaju u obzir i lijekove te dodatke prehrani koje potencijalni donori redovito uzimaju.
Dob donora najčešće je između 18 i 48 godina. Važne su i životne navike, uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, konzumaciju alkohola i kvalitetu sna. Prehrana bogata vlaknima, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama može pridonijeti razvoju raznolike crijevne mikrobiote.
Zanimljivo je da vegetarijanska prehrana nije nužno prednost. Prema riječima Carla Crawforda, gastroenterologa s Weill Cornell Medicine u New Yorku, osobe koje jedu raznovrsno, uključujući namirnice životinjskog podrijetla, mogu imati veću raznolikost crijevnih mikroorganizama.
Koliko je teško zadovoljiti sve kriterije, pokazuju i podaci iz prakse. Prema iskustvu Crawforda, početnu provjeru prođe tek oko tri posto potencijalnih donora, a samo polovica njih ima odgovarajući sastav bakterija za redovito doniranje. U Torontu je situacija još zahtjevnija: početnu provjeru prođe oko 1,6 posto kandidata, dok se samo 0,6 posto zadržava kao redoviti donori.
Doniranje pritom zahtijeva i znatnu organizaciju. Osobe koje prođu sve provjere često se uključuju u programe redovitog doniranja, što znači da gotovo svakodnevno moraju dolaziti u laboratorij i ondje davati uzorke. Neke banke stolice za to isplaćuju i naknadu.
Što stolicu nekih donora čini posebno vrijednom?
Iako je svaki donor koji zadovolji zdravstvene kriterije potencijalno prikladan za liječenje infekcije bakterijom C. difficile, istraživanja pokazuju da uzorci nekih ljudi mogu biti znatno učinkovitiji u liječenju drugih bolesti. Upravo su takvi donori dobili naziv superdonori.
U jednom istraživanju iz 2015. godine, koje je ispitivalo transplantaciju fekalne mikrobiote kod osoba s ulceroznim kolitisom, remisija je postignuta kod devet od 38 pacijenata. Zanimljivo je da je čak sedam od tih devet pacijenata primilo uzorak istog donora.
Slično je pokazalo i istraživanje iz 2017. godine. Pacijenti koji su primili kombinaciju uzoraka nekoliko donora, među kojima se nalazio i uzorak jednog posebno učinkovitog donora, imali su približno dvostruko veću vjerojatnost poboljšanja nego oni koji su primili kombinaciju bez njegova uzorka.
Znanstvenici još ne znaju točno zbog čega su neki uzorci toliko učinkovitiji. Ipak, istraživanja upućuju na to da superdonori često imaju velik broj različitih crijevnih bakterija, među kojima su i vrste koje se smatraju posebno korisnima.
Jedna od njih je Faecalibacterium prausnitzii, bakterija koja proizvodi butirat, masnu kiselinu koja pomaže u smanjenju upale i održavanju zaštitne funkcije crijevne sluznice.
Ipak, ne postoji univerzalno najbolji donor. Uzorak koji je učinkovit kod infekcije bakterijom C. difficile ne mora nužno pomoći osobi sa sindromom iritabilnog crijeva ili depresijom. Zbog toga znanstvenici istražuju i mogućnost individualnog povezivanja donora i primatelja, uzimajući u obzir sastav njihove crijevne mikrobiote.
Budućnost su možda kapsule s odabranim bakterijama
Unatoč obećavajućim rezultatima, transplantacija fekalne mikrobiote još nije potpuno predvidljiv postupak. Budući da se prenosi cijela zajednica mikroorganizama, na ishod utječu brojni čimbenici, od karakteristika donora i načina obrade uzorka do stanja primatelja.
Zato se istraživanja sve više usmjeravaju prema razvoju standardiziranih pripravaka koji bi sadržavali točno određene korisne mikroorganizme.
Već postoje takvi proizvodi. REBYOTA je pripravak koji se primjenjuje rektalno, a sadržava mikrobiotu dobivenu iz stolice donora. VOWST je, s druge strane, dostupan u obliku kapsula koje sadržavaju bakterijske spore dobivene iz ljudske mikrobiote. Oba proizvoda odobrila je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) za prevenciju ponavljajuće infekcije bakterijom C. difficile.
Prema mišljenju Crawforda, budućnost liječenja mogla bi uključivati upravo kapsule s pažljivo odabranim mikroorganizmima koji bi se zatim uzgajali u laboratorijima u velikim količinama.
Takav razvoj posebno je važan i zbog utjecaja suvremenog načina života na crijevni mikrobiom. Primjerice, prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama može smanjiti raznolikost crijevnih bakterija.
Crawford upozorava da bi gubitak pojedinih korisnih mikroorganizama mogao imati dugoročne posljedice za naše zdravlje. Crijevni mikrobiom uspoređuje s tropskim prašumama, koje kriju brojne još neistražene spojeve s potencijalnom primjenom u medicini.
– Mikrobiom u našem probavnom sustavu još je raznolikiji i može nam jednako tako pomoći. Samo ga prečesto uzimamo zdravo za gotovo – zaključuje.
(Ordinacija.hr)




