Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama kao što je maslinovo ulje, česta je preporuka liječnika za zdravlje i dugovječnost.
Istraživači su analizirali prehranu 712 stanovnika New Yorka
i podijelili ih u tri skupine, ovisno o tome koliko su slijedili mediteranski
režim prehrane. Ispitanike su podvrgnuli magnetnoj rezonanci šest godina nakon
početka studije. Ustanovili su kako je 238 osoba imalo bar jedno oštećeno
područje u mozgu.
Ispitanici koji su se najvjernije hranili na mediteranski
način su bili izloženi 36 posto manjim izgledima razvijanja oštećenja mozga
nego osobe koje su se drugačije hranile. Osobe koje su umjereno pratile
mediteranski režim prehrane imale su 21 posto manje izglede za oštećenje mozga.
“Odnos između ovakve vrste oštećenja mozga i
mediteranske prehrane se može usporediti
viskom krvnim tlakom. Prehrana koja nije mediteranskog tipa na isti je
način djelovala na mozak kao i visoki krvni tlak”, objasnio je Nikolaos
Scarmeas s Medicinskog centra Sveučilišta Columbia i autor istraživanja.
Scarmeas
je prethodno dokazao povezanost između mediteranske prehrane i nižeg rizika od
razvijanje Alzheimerove bolesti.
Glavna
prednost mediteranske kuhinje leži u konzumiranju svježeg voća, povrća,
mahunarki, tjestenine, cjelovitih žitarica, biljnog i maslinovog ulja,
orašastog voća, morske ribe i školjaka te umjerenih količina crnog vina za koje
se zna da je izvrsno za srce. S druge
strane, ona zagovara smanjeni unos zasićenih masnih kiselina, mliječnih
proizvoda, mesa i peradi.
Rezultati
dugoročne studije su potvrdili da mediteranska prehrana može pomoći oboljelima
od dijabetesa u kontroli šećera u krvi i to bez upotrebe lijekova. Također, francusko
je istraživanje pokazalo kako mediteranska prehrana smanjuje rizik od
razvijanja raka kod žena koje su prošle menopauzu, a osobe koje preferiraju mediteranski način prehrane u manjoj su
mjeri izložene riziku od razvoja depresije.
K. Horvat
