“Stres koji osoba iskusi u ranijem periodu života povećava osjetljivost na hormon odgovoran za visoki krvni tlak i veći rizik za kardiovaskularna oboljenja”, rekla je autorica studije, doktorica Jennifer Pollock, s Vascular Biology Centra iz Georgije.
Tijekom studije bebe štakori odvajani su od majke
na tri sata dnevno dva tjedna. Rezultati su pokazali kako postoji dugoročni učinak
kroničnog stresa na indikatore kardiovaskularnih bolesti, poput povišenog
krvnog tlaka, broja otkucaja srca ili upalnih procesa krvnih žila.
Kada su štakori odrasli, infuzija hormona angiotenzina II rezultirala je
brzim porastom svih glavnih indikatora kod životinja koje su
pretrpjele stres rano u životu. Stres aktivira proizvodnju angiotenzina II koji
je regulator rasta krvnih žila i upalnih procesa – oboje utječe na srčane
bolesti. Želimo biti u mogućnosti spriječiti ove dugoročne posljedice. Iako su odrasli
štakori bili dobro, prije nego su pretrpjeli stres, stručnjaci ističu kako je nemoguće ne biti pod
stresom u životu.
Model kroničnog stresa najčešće je korišten kako bi se ustanovile psihološke
posljedice stresa u djetinjstvu; ovo je prvi puta da je korišten kako bi se
izmjerio kardiovaskularni učinak, kaže doktorica Pollock. Rezultati studije
nadovezuju se na studiju objavljenu u časopisu Circulation 2004. godine, koja
je identificirala nepovoljne događaje u djetinjstvu, poput zlostavljanja, gubitka
roditelja, kao pozadinusrčanih bolesti u odraslih osoba.
Sljedeći korak je ustanoviti mehanizme koji stres u ranom životu prevode u
rizik od kardiovaskularnih bolesti – stručnjaci sumnjaju kako su genetske
promjene u osjetljivom razdoblju razvoja ključne. Hormoni mogu modulirati
ekspresiju gena, a tijekom stresnog razdoblja, ljudi imaju visoke razine hormona stresa.
Kako bi dodatno testirali rezultate stručnjaci će u daljnjem periodu blokirati receptor
angiotenzin II kod štakora, i provjeriti smanjuje li se utjecaj na
kardiovaskularne bolesti kod životinja sa stresom rano u životu. Također će
životinje hraniti masnom hranom, kako bi što bolje stvorili uvjete stvarnog života.
Stručnjaci će proučavati i spolne razlike u odgovoru na stres rano u životu. Naime, dosadašnje fiziološke studije ukazuju kako su ženski štakori manje pod utjecajem stresa, pa se smatra i kako će kardiovaskularni utjecaj kod žena biti manji.
Studija je objavljena u časopisu Hypertension.
D.Š.
