Unatoč napretku medicine, mnogi pacijenti i dalje vjeruju u zablude o bolestima probavnog sustava koje mogu opasno odgoditi postavljanje ključne dijagnoze.
Studeni se globalno obilježava kao mjesec svjesnosti o raku želuca, no unatoč naporima stručnjaka da educiraju javnost, mnogi ljudi i dalje vjeruju u opasne dezinformacije. Liječnici upozoravaju da se rani simptomi poput probavnih smetnji, nadutosti i nelagode u trbuhu često odbacuju kao obična žgaravica, što dovodi do kasnog otkrivanja bolesti. Jedan od najraširenijih mitova jest onaj da rak želuca pogađa isključivo starije osobe. Iako rizik zaista raste s godinama, bolest se može pojaviti i kod mlađih odraslih osoba u dvadesetim i tridesetim godinama, pri čemu je kod njih češći takozvani difuzni tip raka koji se širi kroz stijenku želuca i teže ga je uočiti tijekom ranih endoskopskih pregleda.
Pogrešna vjerovanja
Druga česta zabluda odnosi se na uzroke same bolesti, pa tako mnogi pacijenti pogrešno vjeruju da jedenje jako začinjene hrane uzrokuje maligne promjene. Iako čili i jaki začini mogu pogoršati postojeće simptome poput žgaravice, stvarni prehrambeni rizici uključuju učestalu konzumaciju hrane konzervirane solju te dimljene hrane, dok su glavni faktori rizika infekcija bakterijom Helicobacter pylori i pušenje. Slično tome, internetom često kruži mit o tome da češnjak sprječava ili liječi rak, no unatoč tome što određeni spojevi iz češnjaka pokazuju pozitivna svojstva u laboratorijskim uvjetima, ne postoje klinički dokazi na ljudima koji bi potvrdili da jedenje sirovog češnjaka može izliječiti tumore.
Uz to, pacijenti redovito odgađaju preglede vjerujući da rana faza raka uvijek uzrokuje jake bolove, što je potpuno netočno jer bolest u početku može biti popraćena samo osjećajem rane sitosti ili blagim umorom.
Konačno, strah od medicinskih postupaka rađa mit da će biopsija uzrokovati širenje raka po tijelu. Onkolozi naglašavaju da uzimanje sitnog uzorka tkiva endoskopom ne potiče širenje maligne bolesti, a bez tog sigurnog postupka apsolutno je nemoguće potvrditi dijagnozu i planirati pravilno liječenje. Zbog svih ovih mitova, liječnici apeliraju na građane da višemjesečnu kiselinu ne liječe isključivo tabletama iz ljekarne, već da potraže liječničku pomoć, osobito ako primijete alarmantne znakove poput neobjašnjivog gubitka težine, ponavljajućeg povraćanja ili poteškoća s gutanjem hrane.
Ima li nervoza utjecaja?
Još jedan vrlo čest mit s kojim se onkolozi redovito susreću jest uvjerenje da svakodnevna nervoza i dugotrajni stres izravno uzrokuju rak želuca. Iako stres može negativno utjecati na opće zdravlje i pogoršati simptome gastritisa, medicinske studije nisu pronašle izravnu vezu između psihičke napetosti i nastanka ove maligne bolesti. Razvoj raka želuca rezultat je složenog međudjelovanja genetskih i okolišnih čimbenika, a ne same nervoze. Uz to, važno je razbiti mit da je dijagnoza raka želuca automatski smrtna presuda.
Stručnjaci naglašavaju da se karcinom, ako se otkrije u ranoj fazi, može uspješno odstraniti kirurški. U takvim slučajevima, postotak petogodišnjeg preživljenja doseže oko 90 posto. Čak i u uznapredovalim stadijima, suvremene terapije, poput kemoterapije i imunoterapije, mogu značajno pomoći u kontroli rasta tumora i produljenju kvalitetnog života pacijenata. Pravovremeni odlazak liječniku pri pojavi prvih probavnih smetnji od presudne je važnosti. ( Ordinacija.hr )
