Vaša “tiha vatra” na stražnjem plameniku izvrstan je način da se nečeg prisjetite ili da nešto spoznate.
To je lagan i djelotvoran način služenja mozgom u trenucima
kad bi se inače počeli osjećati žrtvom stresa. Poslužiti se tihom vatrom na plameniku
znači dopustiti svojem mozgu da riješi neki problem dok radite nešto drugo, u
sadašnjem trenutku.
Tiha vatra na
stražnjem plameniku vašeg mozga djeluje na isti način kao i plamenik na
kuhinjskom štednjaku. Dok je temperatura niska, proces kuhanja miješa, stapa
i ukuhava sastojke u ukusno jelo: ubacili ste razne sastojke u lonac,
promiješali ih i ostavili. Često vrijedi pravilo: što manje miješate, to su
bolji rezultati.
Na otprilike
sličan način možemo riješiti puno životnih problema (ozbiljnih i onih drugih),
stavimo li na plamenik našeg mozga popis problema, činjenica i varijabli kao i
mogućih rješenja. Kao kad pripremamo juhu ili umak, tako se i misli i zamisli
koje ubacimo u lonac koji krčka na tihoj vatri našeg mozga moraju ostaviti na
miru da zakuhaju kako valja.
Bez obzira na to
rješavate li problem ili se ne možete sjetiti nečijeg imena, vaš je plamenik
uvijek tu da vam priskoči u pomoć. On raspiruje naš nenametljiviji, blagorječiviji,
a kadšto i najinteligentniji izvor razmišljanja koji nam pomaže s pitanjima na
koja nemamo neposrednih odgovora. Tiha vatra nije recept za nijekanje
ili otezanje. Drugim riječima: želite staviti probleme na tihu vatru,
ali ne želite ugasiti plamenik. Želite nježno držati problem u mislima,
ali ne i aktivno ga raščlanjivati. Ta će vam jednostavna tehnika pomoći
riješiti mnoge probleme i uvelike smanjiti stres i muku u vašem životu.
“Ne mari za
male stvari”, Dr. Richard Carlson, str. 53.
Algoritam,
Zagreb, 1998.
