Pretjerana osjetljivost zubi je pojam s kojim se mnogi ljudi susreću. Bol u usnoj šupljini zbog tople ili hladne temperature hrane ili pića koje konzumiramo, sama kiselina iz namirnica ili sokova koje pijemo, te udisanje hladnog zraka samo su neki od uzroka osjetljivosti zubiju.
Donosimo vam nekoliko najčešćih uzroka osjetljivosti zubi.
Pretjerano korištenje vode za ispiranje ustiju
Redovito održavate dah svježim ispiranjem vodice za usta,
međutim, ne valja pretjerivati. Mućkanje ove tekućine u ustima nekoliko puta dnevno
može dovesti do pretjerano osjetljivih zuba zbog kiselina koje se u njoj nalaze.
Rješenje: pitajte stomatologa za preporuku neutralne
tekućine za ispiranje ustiju na bazi floura.
Kisela hrana i sokovi
Kombinacije kiselih sastojaka iz hrane i
pića te šećera oštećuju caklinu ili zubno tkivo koje se
nalazi ispod nje. Kada je caklina oštećena, bakterije, koje se hrane šećerima
iz hrane, lakše prodiru do zuba i uzrokuju štetu.
Rješenje: Kako bi bili mirni i ne brinuli se oko karijesa,
dva puta godišnje posjetite stomatologa, a zube četkajte najmanje dva puta
dnevno. Ako ne možete smanjiti unos gaziranih ili kiselkastih pića, probajte
zube četkati pola sata nakon konzumacije.
Kiselinu u ustima neutralizirajte komadićem sira ili čašom
mlijeka nakon obroka.
Izbjeljivanje zubi
Svi žudimo za blistavim holivudskim osmijehom i priklanjamo
se postupcima izbjeljivanja zubi kod stomatologa ili u kućnoj radinosti.
Međutim, pasta za izbjeljivanje koja se temelji na peroksidu može uzrokovati
pretjeranu osjetljivost zubi.
Rješenje: Osjetljivost je privremena i traje dok koristite
ove preparate. Pitajte stomatologa za savjet i najbolja rješenja izbjeljivanja
zubi. Ako pušite – prestanite, te ograničite konzumaciju kave, vina i sokova.
Periodontalne bolesti
Korijeni zubi sadrže tisuće sićušnih cjevčica koje vode do
živčanih završetaka zuba. Korijeni zubiju se skrivaju duboko ispod zaštitnog
sloja tkiva desni. Ako imate neku periodontalnu bolest (nezdravo zubno meso i
ubi), desni će se povlačiti dalje od zubiju i korijen učiniti ranjivim.
Rješenje: Jedino vam stomatolog može pomoći s ovom tegobom.
Medicina je jasno ustanovila vezu između periodontalne bolesti – nezdravo zubno
meso i zubi – i drugih oboljenja, poput dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog
udara i Alzheimerove bolesti.
Preagresivno četkanje
Stomatolozi
tvrde kako je agresivno četkanje najčešći uzrok pretjerane osjetljivosti zubi,
koja dovodi do boli. Tek je na drugom je mjestu konzumacija hrane i pića.
Agresivnim četkanjem nanosite bol desnima koje se, baš kao i kod periodontalnih
bolesti, mogu početi povlačiti. Kada se zaštitni sloj cakline uništi ili se
granica desni povuče, zubno tkivo ispod cakline (dentin)
postane mekano i ogoljeno. Denitn se nadovezuje na živčanu unutrašnjost zuba,
pa ako je ona nezaštićena, osjećamo bol jer je živac podložniji utjecajima.
Rješenje:
Koristite četkicu s mekanijim dlačicama i odaberite zubnu pastu namijenjenu
osjetljivim zubima i pravilno četkajte zube. Prilikom čišćenja zubiju, pazite na pritisak koji vršite na
njih i desni.
Nedavna posjeta
stomatologu
Ako ste nedavno
popravljali zube, čistili ih od zubnog kamenca ili samo svratili na redovito čišćenje
i zaštitni premaz, moguće je da će vaši zubi biti neko vrijeme osjetljivi. Ova
će nelagoda proći s vremenom.
Škrgutanje
zubima (bruksizam)
Istraživanja su
pokazala kako osobe koje su pod velikim stresom često škrguću zubima u snu
(bruksizam). Ova nesvjesna navika može oštetiti caklinu, uzrokovati
osjetljivost zubiju i bol u mišićima odgovornima za žvakanje.
Rješenje:
Promijenite stil života koji će se pobrinuti za lakše suočavanje sa
svakodnevnim problemima koji vode stresu i spavajte sa zaštitom za zube
(obratite se stomatologu).
Karijes
Kada se formira
na zubu, karijes otvara put do korijena zuba mnogim iritantnima: hladim i
toplim temperaturama, slatkišima, pa čak i samom zraku.
Rješenje:
Redovita oralna higijena uključuje četkanje zubiju najmanje dva puta dnevno,
čišćenje zubnim koncem, upotrebu interdentalne četkice i redovite posjete
stomatologu (preporučuje se dva puta godišnje).
K. Horvat
