Nešto se svakako promijenilo u ovih dvadesetak godina tijekom kojih susrećem srčane bolesnike. Nekako, prije je bilo manje više predvidljivo, bilo je više bolesnih muškaraca nego žena, bili su oko pedeset godina ili više, sa lošom obiteljskom anamnezom, visokim tlakom i pušači, mogla sam im na ulazu u ordinaciju odrediti što im je i zašto.
No, sve češće mi dolaze mladi ljudi, mršavi i u formi, nepušači i s normalnim tlakom.
Muči ih bol u prsima, stiskanje, gušenje, ”preskakanje”, aritmije i ostali simptomi koji ukazuju na bolest srca, što i pretrage dokažu, no bez pravih ili poznatih uzroka.
I u onom klasičnom popisu faktora rizika poput:
- obiteljske anamneze
- pušenja
- povišenog krvnog tlaka
- visokog kolesterola
- pretjerane tjelesne težine i
- stresa – upravo stres izlazi na prvo mjesto po štetnosti za zdravlje srca, a da ga je najteže eliminirati ili barem smanjiti.
Onako u grubo, dvije su vrste stresa. Iznenadni, kratkotrajni te kontinuirani, svakodnevni.
Onaj iznenadni može imati razne uzroke i intenzitet. Svakako najveći je smrt bliske osobe. Pa nesreća, to jest ranjavanje, saobraćajna nesreća, glasni pucanj ili prasak, i ostali nevoljni šokovi.
No, i sami volimo sebe dovesti u stanje stresa. Bavljenje intenzivnim, naročito ekstremnim sportom, ulaženje u verbalne (i fizičke) sukobe, gledanje nasilnih i filmova strave (zašto se ljudi vole plašiti?) i ostale aktivnosti koje nam ubrzavaju puls i dižu adrenalin.
Takva, ”namjerna” vrsta stresa može biti i poželjna, da ispuca frustraciju, napne mišiće, ubrza puls i disanje, malo protrese organizam, naročito ako je riječ o kontroliranoj i redovnoj tjelesnoj aktivnosti.
Ono što je zbilja opasno to je kontinuirani, 24-satni, svakodnevni stres, uvjetovan bitnim, egzistencijalnim uzrocima. Ekonomska i socijalna nesigurnost. Nezaposlenost. Bolest, osobna ili bliske osobe. Rat ili svakodnevni fizički sukob, fizičko i mentalno nasilje.
Depresija i beznađe, nedostatak cilja u životu, starost, samoća.
Takav stres nagriza stalno, iz sata u sat i dana u dan. Iako će se rezultati takvog, produženog stresa, pokazati na vašoj kosi (koja opada i sjedi) zubima (koji su skloniji kvarenju,) koži, očima i ostalim organima, srce je ono koje direktno pati zbog stresnih situacija.
Kako se zaštititi i obraniti? Pa, često, nemate mogućnosti. Promjena životnog stila, zaposlenja, ili kroničnih stanja ponekad je jednostavno nemoguća.
No, probajte izbjeći neke navike koje su, po novijim istraživanjima, veliki izvor stresa i škode vašem srcu.
Loš brak, naročito za žene, pokazao se kao faktor svakodnevnog stresa koji šteti srcu. Naravno, eventualni razvod je još opasniji, pa vidite kako regulirati problem.
Jednako tako, samački život je statistički bitan faktor koji (loše) utječe na zdravlje srca.
Sjedenje u beskonačnim prometnim gužvama, izloženost velikoj buci, naročito svakodnevnom prometu, svakodnevni mrzovoljni stav (nasmijte se tu i tamo!), svakodnevni sukobi sa šefom, (gazdom, direktorom), izloženost diskriminaciji bez obzira koje vrste, depresija kojoj ne tražite uzroka, nedostatak redovne konzultacije s liječnikom i uopće, nebriga i neznanje o jednostavnim, a bitnim podacima važnim za vaše zdravlje i kvalitetu života, faktori su koji će, neočekivano, ugroziti zdravlje vašeg srca.
Neriješeni dugotrajni sukobi (uglavnom zaboravljenih uzroka) sa supružnikom, rodbinom, nekad bliskim prijateljima i poznanicima nagriza vas iz dana u dan i potrudite se riješiti takve konflikte bez obzira na to tko je ”kriv”. Osjećaj olakšanja nakon toga je upravo ljekovit.
I ono što je stres za srce, a izgleda kao da nije:
- Treba održavati zube u besprijekornom stanju. Bolesni zubi, naročito prikrivene dugotrajne upale su vrlo opasne.
- Redovno mjeriti krvni tlak. Spavati dovoljno, ali ne previše.
- Ne uzimati previše i svakodnevno i dugotrajno sredstava protiv boli – ublažite uzroke te boli. Izbjegavajte dugotrajne i intenzivne napade držanja čudnih dijeta. Mediteranski stil ishrane, polagano i temeljito žvakanje i puno vode su sva dijeta koja vam je potrebna.
- Redovno razgovarajte s liječnikom i recite mu SVE što vas muči. Bez dovoljno podataka ne može vam dati pravilnu dijagnozu.
- Borite se protiv tjeskobe. Družite se s vedrim ljudima, gledajte i čitajte komedije, igrajte se s djecom.
- Izbjegavajte umjetne zaslađivače, zašećereno piće, energetska pića, i previše kalcijevih dodataka prehrani.
- Bježite od dima i prašine jer osim pluća i srce teško podnosi zagađeni zrak.
- Iako preporučena, fizička aktivnost treba biti razumna. Pazite kod dizanja teških predmeta, a rekreacijsko dizanje utega treba biti pod kontrolom stručnjaka inače možete zbilja ozbiljno oštetiti srce.
- Isto tako, čišćenje snijega – kombinacija napora i hladnog zraka je samo za zdrave i jake, budite posebno pažljivi.
- Pažljivo s naglim promjenama temperature uz fizički napor. Previše topli ili hladni tuš može biti posebno opasan.
Srce je nevjerojatni organ. Takav stroj nećete nigdje naći. Sedamdeset, osamdeset i više godina, vjerno će raditi bez i najmanje stanke ili odmora i neki drugi organi prije će otkazati ili smanjiti funkciju.
Zato ga pazite i čuvajte, smanjite stres, razvedrite se i nasmijte, razgibajte se i opustite, ako treba smršavite i služit će vas još mnogo godina.
