Kako prije tri godine, tako ni danas nismo mnogo pametniji. Koji je pravi uzrok dojenačkih kolika, i dalje se samo nagađa i teoretizira. Ipak, neke su dijagnoze potpuno znanstveno neutemeljene, a neke imaju svoja uporišta u provedenim istraživanjima. Koja je to izgledna teorija predstavljena 2009. godine, doznajte u nastavku.
Znanstvenici iz istraživačkog centra Health Science Center Sveučilišta u
Texasu u SAD-u otkrili su da bi jedan rod bakterija mogao biti uzrok snažnog i
neutješnog plača inače zdrave dojenčadi.
“Trenutačno pedijatri gastroenterolozi mogu
liječiti gotovo sve poznate bolesti. No u slučaju kolika, ne postoji liječenje
zasnovano na znanstvenim dokazima. Kolike su potencijalno opasne za zdravlje i
sigurnost djece jer su kod roditelja moguće frustracije zbog dugotrajnog plača
djeteta koje mogu dovesti do postpartalne depresije majki, pa čak i do misli o
ozljeđivanju djeteta”, izjavio je J. Marc Rhoads,
profesor pedijatrije i glavni autor studije.
U istraživanju je otkrivena bakterija roda Klebsiella
koja se uobičajeno nalazi u ustima, crijevima i na koži. Proučavajući
36 beba, od kojih je polovica imala kolike, istraživači su otkrili da je
bakterija uzrokovala upalu u probavnom sustavu beba koje su patile od kolika.
“Vjerujemo da bakterije potiču upalnu reakciju
u crijevima. Upala dijelova probavnog sustava dojenčadi koja pati od kolika
usporediva je sa razinom upale u ljudi koji boluju od upalne bolesti crijeva
(engl. inflammatory bowel disease (IBD)). Kolike bi
mogle biti preteča nekim drugim gastrointestinalnim poremećajima, poput
iritabilnog sindroma crijeva (engl. irritable bowel syndrome (IBS)),
celijakije ili alergijskih gastroenteropatija”, dodaje Rhoads.
Dojenčad iz studije hranjena je majčinim mlijekom
i/ili formulom. Ranija istraživanja nisu osigurala značajnije dokaze koji bi
podupirali teoriju da dojenje štiti od kolika.
Kolike se definiraju kao neobjašnjivo i snažno
plakanje u inače zdrave novorođenčadi i dojenčadi. Obično se pojavljuju u dobi
do 3 mjeseca, a traju više od tri sata svaki dan barem tri dana u tjednu.
“Stanje je veoma često. Pogađa oko 15% zdrave dojenčadi. Više od polovice
svih slučajeva infanticida (ubojstava vlastitih potomaka)
spada u dobnu kategoriju kolika. Ako uspijemo pronaći lijek, možda spriječimo
mnoge smrti.”
Pedijatri trenutačno propisuju posebne
hipoalergene formule za dojenčad te na taj način pokušavaju liječiti kolike, no
niti jedan od tih proizvoda nema znanstveno pokriće u učinkovitosti liječenja
kolika.
“Tijekom istraživanja otkrili smo i da je
dojenčad koja nije imala kolike u crijevima imala više tipova bakterija, čije
prisustvo upućuje na to da nam specifične bakterijske vrste osiguravaju
određene dobrobiti”, zaključuje Rhoads.
Potrebne su opširnije studije koje će ispitati
ovaj rod bakterija i korištenje probiotika – dodatka prehrani
čije su sastavnice tzv. “dobre bakterije” koje bi mogle
kontrolirati upalu crijeva. No Rhoads napominje kako će se prije toga obaviti
sigurnosni pokusi probiotika na 40 zdravih odraslih osoba.
Studija je objavljena 24. srpnja 2009. u časopisu
Journal of Pediatrics.
Izvor: Biologija.com.hr
