Hrvatska je zauzela 8. mjesto u indeksu koji uspoređuje prakse skrininga, liječenja i tretmana hepatitisa u 27 članica Europske Unije, Švicarskoj, Norveškoj i Hrvatskoj. Europski hepatitis indeks pokazuje da Hrvatska dobro provodi prevenciju u usporedbi s drugim zemljama.
Međutim, postoje manjkavosti u liječenju te, kao u većini europskih zemalja, u rutinskom skriningu. Kao posljedica tih manjkavosti, velik dio infekcija biva otkriven prekasno, što dovodi do sekundarnih oštećenja i povećava mogućnost nesvjesnog prenošenja virusa drugim osobama.
Osmo mjesto Hrvatske u Europskom hepatitis indeksu je sjajan rezultat, ali može se shvatiti isključivo kao potvrda da smo napravili osnovne korake u borbi protiv hepatitisa, ali pred nama je još mnogo posla,” kaže Tatjana Reić, predsjednica krovne europske udruge pacijenata s oboljenjima jetre (European Liver Patients Association – ELPA). “Ono što nedostaje je strateška koordinacija: Hrvatska ima dobre liječnike i ustanove ali oni ne liječe onoliko pacijenata koliko bi mogli jer ne postoji učinkovit skrining kojim bi ih se na vrijeme moglo otkriti.”
Europski hepatitis indeks izradila je švedska nezavisna agencija Health Consumer Powerhouse (HCP) u ime i uz financijsku potporu udruge ELPA. Sukladno rezultatima indeksa, Hrvatska je uspješna u prevenciji s rutinskim cijepljenjem novorođenčadi, čime se postiže kvota zaštićene djece veća od 90 posto. Međutim, samo neke od najvećih rizičnih skupina se cijepe rutinski, npr. zdravstveni djelatnici, osobe koje žive u istom kućanstvu s oboljelima od hepatitisa B i ovisnici.
Sukladno rezultatima indeksa u području liječenja, vrijeme čekanja na pregled kod specijalista je u prosjeku četiri tjedna, a djecu se liječi na posebnim odjelima. Lijekovi najnovije generacije nisu dostupni, ali oni koji jesu subvencionirani su iz zdravstvenog osiguranja.
Indeks naglašava manjkavosti u skriningu populacije: Iako je skrining subvencioniran od strane zdravstvenog sustava, nije lako pronaći besplatno i anonimno testiranje te savjetovanje. Rutinski skrining se ne provodi sistematski, kako u općoj populaciji tako ni među pripadnicima rizičnih skupina.
Jedna od vodećih stručnjakinja u području bolesti jetre i hepatitisa u Hrvatskoj, dr. Irena Hrstić, voditeljica odjela interne medicine u Općoj bolnici Pula, komentira: “Slaba detekcija hepatitisa stvara usko grlo. Samo mali broj pacijenta svjestan je svog stanja i može zatražiti liječenje. Neotkriveni hepatitis može dovesti do teških oštećenja jetre i raka, što infekciju hepatitisom čini potencijalno opasnom po život.”
Prvo mjesto u Euro hepatitis indeksu zauzela je Francuska, a slijede Slovenija i Njemačka. “Vodeća pozicija Francuske djelomično je posljedica nacionalne strateške koordinacije,” kaže Tatjana Reić: “Francuska je jedina zemlja u Europi koja je razvila nacionalni plan za poticanje svih aspekata zaštite od hepatitisa. Škotska kao regija razvila je sličan plan i time se mogu objasniti značajne regionalne razlike u Ujedinjenom Kraljevstvu. Središnja koordinacija pridonijela bi iskorištavanju punog potencijala inače izoliranih napora liječnika, udruga pacijenata i drugih interesnih skupina diljem Ujedinjenog Kraljevstva.
Moramo podignuti svjesnost o hepatitisu u javnosti te osigurati dostupnost testiranja i liječenja za svih, a posebno za pripadnike rizičnih skupina. Potrebne su bolje statistike kako bi se mogle identificirati prioritetne rizične skupine.
Hepatitis je upala jetre koju najčešće uzrokuje virusna infekcija. U Hrvatskoj nema objavljenih epidemioloških studija i stoga je teško dati točan broj oboljelih od kroničnog hepatitisa B i C. Prema procjenama temeljenim na prijavama oboljenja i kroničnog nosilaštva, Hrvatska spada u zemlje niske prevalencije hepatitis B i C infekcije. Hrvatska spada u zemlje s manje od 2 posto kroničnih nosilaca HBsAg. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se prijavljuje približno 200 novooboljelih od hepatitisa B i isti broj kroničnih nosilaca. Brojke su iste za hepatitis C. Procjenjuje se da je prevalencija hepatitisa C u općoj populaciji malo iznad 1 posto. Diljem Europe 23 milijuna građana kronično je zaraženo virusom hepatitisa, a 125 000 ljudi godišnje umre od posljedica te zaraze. Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da su 2 milijarde ljudi na svijetu bile zaražene virusom hepatitisa B, a više od 350 milijuna imaju kronične (dugotrajne) infekcije jetre. Oko 150 milijuna ljudi pati od kroničnog hepatitisa C. Bez liječenja, obje vrste mogu dovesti do ciroze i raka te mogu uzrokovati ozbiljna sekundarna oštećenja.
Pacijenti većinom nisu ni svjesni da su zaraženi.
Ordinacija.hr
