“Ne svađajte se sa ženom! Nemate pojma koliko to može pogoršati artrozu vašeg koljena!”
Izrečen još sedamdesetih godina prošlog stoljeća na predavanju u tokijskom “Akasaka Hotelu“, ovaj savjet dr. Sumio Satoa, jednog od pionira japanske holističke medicine, zvučao je tek kao zgodan vic koji je trebao malo osvježiti predavanje o zabrinjavajućem porastu broja oboljelih od raznih oblika bolesti zglobova. Nismo ni svjesni, dodao je dr. Sato, koliko naša psiha utječe na stanje naših zglobova. Iako su danas ovakve teze već odavno znanstveno potvrđene, nevjerojatno je kako ljudi s problemima zglobova ne pridaju tome osobitu pozornost.
Prije nekoliko dana, bila mi je posebna čast biti pozvan da na Tribini Grada Zagreba održim predavanje o tome kako joga može pomoći oboljelima od raznih oblika bolesti zglobova. Tribinu je organiziralo Društvo reumatičara za djecu i odrasle Zagreb, na inicijativu prim. mr. sc. Ksenije Berdnik-Gortan, dr. med.. Neke dijelove ovog predavanja rado bih prezentirao čitateljima portala Ordinacija.hr.
Uzrok bolesti često je potpuni misterij
O jogijskim asanama (fizičkim vježbama, položajima) kao izvanrednoj dopuni raznih fizioterapijskih tretmana oboljelih zglobova može se pročitati na bezbroj portala i u bezbroj članaka. Rjeđe, međutim, naglašava se kako jogijske seanse opuštanja, disanja i meditacije mogu također izravno (molim, pročitajte pažljivo još jednom: izravno!) djelovati na naše zglobove.
Osnovni je problem liječenja bolesti zglobova u tome što se još uvijek ne može sa sigurnošću definirat osnovni uzrok bolesti. Zdravom razumu čini se da je trošenje zgloba (pogotovo hrskavičnog dijela) glavni i najčešći uzrok problema, no s tog stajališta teško je objasniti činjenicu da mnogi ljudi nikad ne obole, mada izlažu svoje zglobove izuzetnim naporima. S druge strane u mnogim slučajevima bolesti se javljaju nakon dugogodišnjeg sjedećeg posla koji ni na koji način ne opterećuje zglob. Novije teorije o artritisu spominju hormone, genetiku, slamanje imunološkog sustava, prehranu i druge činitelje. Jasno je, dakle, da i pristup liječenju mora o svemu tome voditi računa, a psihološki se uzroci sve češće spominju i dobivaju na važnosti.
Žene, ne potiskujte svoje osjećaje!
Ortopedi se slažu: stresovi i razni drugi negativni mentalni čimbenici sasvim sigurno mogu biti “okidač” početka manifestiranja dotad latentnih tegoba i bolesti zglobova, a reumatolog Russel Cecil ide tako daleko da navodi četiri najučestalija uzročnika artritisa:
- bračne nevolje
- financijske nedaće
- usamljenost i brige
- zatomljena mržnja
U svojoj genijalnoj knjizi “Tijelo i duh, rijeka vječnosti“, poznati ekspert joge, ali i specijalist klasične zapadne medicine, Deepak Chopra, piše:
Trenutci opuštenosti i mira – melem za vaše zglobove
Na slici: Nataša Zaviša – voditeljica u
Medical Yoga Centru
“Emocionalni činitelji snažno su povezani s drugim glavnim tipom artritisa, reumatoidnim artritisom. Ovaj poremećaj čini se pogađa žene koje imaju sklonost potisnuti svoje osjećaje, koje, umjesto da se razljute i suoče s ozbiljnim emocionalnim problemima, prihvaćaju pasivnost i potištenost kao način borbe sa stresom. Bolest se pod stresom pogoršava, i, zbog neobjašnjenih razloga, može i nestati, možda podvrgavajući se dubljoj struji promjene.“
Nije stoga čudno da se u popularnoj američkoj ediciji “Veliki obiteljski savjetnik o zdravlju“ naglašava kako “meditacija, samohipnoza, vođena fantazija (vizualizacija) i tehnike opuštanja, mogu imati pozitivan učinak kod kontrole kroničnih bolova izazvanih artritisom. U svakom slučaju, za terapiju svih vrsta problema sa zglobovima nužno je voditi računa o tijelu i duhu podjednako; a upravo u tome širokim spektrom svojih fizičkih vježbi, ali i tehnika opuštanja, disanja i meditacije – joga može jako mnogo pomoći.
Posebno su u tome moćna sredstva meditacija, autogeni trening, autosugestija i vizualizacija, pa je danas u svijetu već poznato na stotine ako ne i tisuće načina da se pojedinim mentalnim tehnikama joge umanjuju tegobe artroze, artritisa, reumatskih bolova itd.
Kostur nije “mrtvi komad namještaja”
Umjesto nametanja zaključka, krenimo od poznatog. Već je od sredine prošlog stoljeća dokazano da stres izravno uzrokuje mnoge želučane tegobe i nitko se više neće začuditi ako pacijentima s tzv. “sindromom iritabilnog kolona“, uz odgovarajuću terapiju i reduciranu prehranu, preporuči mirne jutarnje ili večernje šetnje, vježbe opuštanja i sl. Srčanim bolesnicima, također je već uobičajeno, savjetuje se miran život, vježbe smirujućeg disanja, seanse meditacije ili autogenog treninga (s onom poznatom sastavnicom “moje srce kuca polako i mirno“). Sve to u osnovi ima teoriju da je organizam nedjeljiv na “psihu“ i “tijelo“, da se mentalno i fizičko isprepliću u najrazličitijim oblicima međuzavisnosti. Ili kako je to rekao bostoski citolog Jonathan Harvey Jones:
– Možemo slobodno konstatirati da se u stanicama našega tijela svake sekunde odvijaju milijarde biokemijskih procesa na koje djeluju milijarde fizičkih i psihičkih čimbenika, a rezultanta svega su neprekidne anaboličke i kataboličke promjene u našim stanicama, tkivima i organima.
Dio tih promjena događa se svake sekunde u hrskavicama, vezivnom tkivu i mišićima naših zglobova. Ali i u kostima, koje smo nepravedno i pogrešno, toliko dugo smatrali nekakvim “mrtvim materijalom“ koji ni na kakav način, osim tetivama i mišićima, nije povezan s ostatkom tijela, pa je – zaključili smo – potpuno neosjetljiv na psihičke traume kojima smo izloženi. Ili kako je to slikovito, na spomenutoj Tribini rekao prof. dr. sc. Dalibor Krpan, prezentirajući neke nove pravce liječenja bolesti zglobova:
– Dugo se na kostur gledalo kao na nešto neživo, nekakav “dio namještaja“ unutar organizma.
Jasno je, međutim, da taj “komad namještaja“ i te kako živo reagira na sve što nam se događa, a posebno na naša psihička stanja, frustracije i stresove. A o toj činjenici svakako treba voditi računa i kod određivanje optimalne terapije.
