Dohranom se omogućuje djetetov prijelaz s isključivo mliječne prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku. Znate li kako početi?
Nakon prvog dijela kolumne Dohrana – novi svijet: svijet boja, okusa, mirisa i tekstura (1. dio), donosimo vam i nastavak…
Mnogi roditelji bi voljeli znati s
kojom točno namirnicom započeti dohranu, s kojima nastaviti, u kojoj je
djetetovoj dobi nabolje dati voće, kada meso i treba li izbjegavati alergene…
Ne bi li dobila jasnu sliku i točniju informaciju, Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) je 2006. godine provela multicentričnu studiju koja je
uključivala zemlje cijeloga svijeta, a u kojoj su se, kroz prehrambene
upitnike, utvrdili obrasci dohrane i prehrane djece različitih etničkih i
kulturoloških skupina. Rezultati istraživanja utvrdili su žitarice kao najčešću
grupu namirnica s kojom se započinje dohrana, no zanimljiva je bila i činjenica
da se na nekim krajevima svijeta dohrana započinje s mesom, jetricom i
žumanjcem jajeta, što je za naše pojmove poprilično “egzotično”.
Kako odabrati namirnicu s kojom će započeti dohrana?
Odabir namirnice s kojom će se započeti dohrana, zapravo, ovisi o
podneblju, tradiciji i, konačno, prehrambenim navikama obitelji. Ipak, zbog
svoje prirođene sklonosti prema slatkom i slanom te odbojnosti prema gorkom i
kiselom okusu (tikvica, brokula, cvjetača, blitva), dijete će lakše i radije
prihvatiti prirodno slatke i slane namirnice.
No, ohrabrujuće je to da današnja
saznanja navode da će upornim nuđenjem (u prosjeku deset puta), većina djece
prihvatiti i gorke i kisele okuse, čime će smanjit afinitet prema slatkome i
slanome, i tako, moguće, razviti manju sklonost prema kasnijem razvoju
pretilosti i hipertenzije.
Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija i celijakije uglavnom su
podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu
alergena.
Danas postoje valjani dokazi da određene namirnice imaju veću
alergenost od drugih, a uključuju kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), ribu,
soju, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi…) i školjkaše
te su se iste, posljednjih desetljeća, u prehranu savjetovale uvoditi što
kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života. Međutim,
ipak nije tako! Najnovija istraživanja i smjernice o dohrani dojenčadi tvrde
drugačije i napominju da kasni početak dohrane (iza sedmog mjeseca djetetova
života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik
za nastanak atopije, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih
namirnica nisu dojena.
Često se postavlja
pitanje: na koji način djetetu uvesti novu namirnicu?
Kao i odrasli, dijete će novi okus prihvatiti puno lakše ako mu se
ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenački
mliječni pripravak), zbog čega se novu namirnicu preporuča pomiješati s već
poznatom i dobro prihvaćenom. Prvi put, novu je namirnicu najbolje dati u
manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (tekućem), a kroz sljedeća
dva do tri dana količinu namirnice povećavati.
Tijekom uvođenja dohrane bitno
je pratiti ponašanje djeteta i primijetiti eventualne promjene nastale na koži
i stolici. Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način, u
razdoblju tri do pet dana, s tim da već uvedenu namirnicu nije potrebno
isključivati. Primjerice, pretpostavimo da je majka u prehranu uvela prvo rižu.
Ovu namirnicu je pomiješala u bočici sa svojim mlijekom, dala djetetu da popije
i nakon četiri dana povećavanja količine riže, majka u prehranu djeteta uvodi
bananu.
Prvi dan u svoje mlijeko dodaje malu količinu, a već drugi dan djetetu
nudi bananu s rižom i izdojenim mlijekom. Uvođenjem sve većeg broja namirnica
djetetova hrana postaje sve gušća, dijete se postupno navikava na nove okuse,
nove teksture i gustoću hrane, a u razdoblju sedmog do osmog mjeseca je u
potpunosti sposobno, uz majčino mlijeko, jesti prave kašice sa svojom prvom
žličicom.
Do navršene prve godine života, kao glavni mliječni napitak preporuča
se majčino mlijeko ili, ako to nije moguće, dojenački mliječni pripravak,
kravlje mlijeko se kao osnovni mliječni napitak ne preporuča u prvih 12
mjeseci, no u malim količinama, osobito u fermentiranom obliku, može se i
ranije dodavati u jela za dohranu.
Svaki početak je težak,
ali ovaj je najslađi!… Dohranom se omogućuje djetetov prijelaz s isključivo mliječne
prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku. Pravovremeno uvođenje
dohrane nužno je da bi se zadovoljile energetske i nutritivne potrebe
dojenčeta, važno je za njegov normalan rast i razvoj, za njegovu budućnost i njegovo
zdravlje, pa iako zvuči banalno, najljepša i najukusnija jela djetetu će biti
ona koja začinjena ljubavlju, jer je upravo ona bila prvi začin njegovom
jelu…
