Ospice (morbili) su virusna bolest akutnog tijeka, vrlo zarazna, klinički obilježena znakovima kataralne upale dišnih puteva i konjuktiva, uz postupni porast tjelesne temperature i izbijanjem karakterističnog osipa.
Sanja Škrnički Kršek, dr. med., spec.obiteljske medicine napominje da se osip pojavljuje kada temperatura dosegne vrhunac, od oko 39 do 40 C i kada kataralni simptomi postanu najizraženiji, te pojašnjava:
Sve više djece i mladih pati od povišenog tlaka koji dolazi u paketu s drugim ozbiljnim bolestima
Tipično se pojavljuje, prvo iza uški i na čelu ispod kose, a zatim se sukcesivno širi i izbija redom na licu, vratu, trupu i na kraju udovima. Navedeni redoslijed izbijanja i sam izgled osipa karakteristični su za morbile. Inkubacija traje 10 do 12 dana, a izvor infekcije je bolestan čovjek.
Specifičnog liječenja ospica nema, osim suportivnih mjera, antipiretika i nadoknade tekućine. “U većini slučajeva bolest najčešće prolazi bez posljedica. Međutim u pojedinim slučajevima mogu se razviti i komplikacije poput febrilnih konvulzija, postinfektivnog encefalitisa (1:1000), te subakutnog sklerozirajućeg panencefalitisa (SSPE 1:1 000 000) sa smrtonosnim posljedicama.”, pojašnjava dr. Sanja Škrnički Kršek.
Važno je održati visoku procijepljenost protiv ospica
Jedina i prava zaštita od ove bolesti je cijepljenje. U mnogim zemljama u kojima se cijepljenje provodi još od 1963.g., incidencija bolesti je pala za preko 95 posto, što je i od ključne važnosti za cjelokupnu populaciju, jer se održavanjem visoke stope procijepljenosti najuspješnije sprječava širenje bolesti. Svaka zarazna bolest ima svoj prirodni tijek i njeno širenje ovisi o tzv. imunitetu populacije, što znači da u slučaju morbila, preko 95 posto populacije mora biti imuno kako do širenja bolesti ne bi došlo, upozorava liječnica.
U sprečavanju širenja infekcije važno je pravovremeno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima da bismo neimunima ponudili zaštitu nakon izlaganja virusu, tzv. postekspozicijsku profilaksu. U cijelom tom procesu ključna je prijava oboljelih od strane liječnika koji sumnja na ospice nadležnom epidemiologu kako bi se epidemiološki posao mogao u potpunosti obaviti.
9 znakova da bol u trbuhu nije ‘normalna’: Prepoznate li se u primjerima 4 ili 7, odmah na hitnu!
A. A.
Foto: Shutterstock
