Kada spomenemo intoleranciju na histamin, moramo znati da je to neželjena reakcija na hranu, koja je ujedno netoksična i nije imunološki posredovana.
Ukoliko osoba koja konzumira hranu bogatu histaminom utvrdi intoleranciju, mogu se javiti simptomi kao što su glavobolja, proljev, smanjeni krvni tlak, svrbež uz napade vrućine.
Simptomi se mogu pojaviti nakon pola sata, a nestati 24 sata nakon uzimanja određene hrane. Hrana koja je bogata histaminom su riba, sir, kiseli kupus, rajčice, razne mesne prerađevina ali i čokolada i vino. S obzirom da razina histamina u hrani ovisi o zrelosti same hrane, uvijek je preporučljivo hranu jesti sviježu, odnosno odmah nakon što smo ju termički obradili. Ribu primjerice ne bi trebali jesti nakon što je odstajala, a nikako ne podgrijavati. Naime, što se hrana dulje čuva i pušta da dozrijeva, to će biti i veći sadržaj histamina u toj hrani. To može samo značiti da će poteškoće za nekoga tko pati od preosjetljivosti i nepodnošljivosti prilikom konzumacije takve hrane biti veće.
Što je uzrok intolernaciji na histamin?
Postoje dva glavna uzroka intolerancije na histamin. Prvi je poremećena razgradnja samog histamina. Histamin se u organizmu razgrađuje pomoću enzimskih funkcija (DAO-a ili HNMT-a), te ukoliko ti enzimi ne postoje ili se stvaraju u premalim količinama, dolazi po intolerancije, odnosno odgovora tijela na povećanu razinu histamina. Drugi razlog je povećana razina stvaranja histamina u tijelu. Tako je, i naš organizam stvara histamin u određenim situacijama poput gastrointestinalnog krvarenja, ali i kod pojave raznih alergija, bakterija i naposlijetku kod povećanog unosa histamina putem prehrane.
Gastrointestinalne bolesti također mogu biti uzrok smanjene produkcije enzima koji razgrađuju histamin (DAO). Interesantno je da stečena intolerancija na histamin može nestati kada se ukloni njezin uzrok. Bitno je napomenuti da se u oba slučaja preporuča smanjiti unos hrane koja obiluje histaminom.
Kako pristupiti rješavanju tegoba?
Pristup pravilnog ponašanja kod intolerancije na histamin prvenstveno uključuje izbjegavanje unosa histamina putem hrane, uz primjenu nadomjestaka enzima koje propisuje liječnik uz nadzor liječnika. Nadomjestak enzima diamin-oksidaze kojeg u nekim slučajevima nedostaje u organizmu osobe koja je intolerantna, predstavlja korisno rješenje. Drugi korak je dakako izbjegavanje hrane koje je bogata histaminom i tu može pomoći lista hrane koja je bogata histaminom. Znanstvena istraživanja govore da je također preporučljivo uzimanje dodataka prehrani u obliku vitamina C i vitamina B6, koji mogu poboljšati djelovanje enzima koji razgrađuju histamin.
Hrana koju bi osobe intolerantne na histamin trebale izbjegavati:
Alkohol, osobito crno vino i pjenušac; također i bijelo vino i pivo, dimljena i konzervirana riba, riba koja nije svježa, kao i riblji umaci, tuna, srdela, inćun, haringa, som, losos, pizza, zatim dimljeno meso i mesne prerađevine kao što su salama, šunka, kobasice i slanina, sirevi i kiseli kupus. Sjemenke suncokreta, čokolada/kakao, kava, crni čaj, kruh i slastice pripremljene s kvascem, kikiriki, indijski oraščići, orasi također bi se na tanjuru trebali naći samo povremeno.
I određeno povrće može stvarati tegobe: rajčica, špinat, patlidžan, avokado, gljive te konzervirano povrće, kao i gotove salate, zatim i voće: jagode, banane, papaja, kivi, ananas, mango, mandarine, grejp. Ukoliko se koriste razni začini ili umaci treba biti oprezan sa vinskim i balzamičnim octom, umakom od soje, senfom, kečapom.