Moderno društvo, temeljeno na materijalizmu iskorištava tu prirodnu potrebu, potiče prekomjerno gomilanje stvari i tako stvara ovisnike o potrošnji čemu se većina ljudi teško odupire jer „imati postaje biti“ , „kupujem, dakle jesam“.
Tko su šopingholičari? Radi se o osobama koje osjećaju neobuzdani impuls za kupovinom nepotrebnih stvari, zbog čega nerijetko zapadaju u dugove i teško samostalno nalaze izlaz iz takve situacije. Kako bi što bolje razumjeli ovo ponašanje, razgovarali smo s Majom Novak Pervan, psihologinjom i psihoterapeutkinjom iz privatnog savjetovališta Balans u Zagrebu.
Radi li se o ovisnosti?
Radi se o ovisničkom ponašanju, poznatom pod nazivom oniomanija, što znači ovisnost o kupnji, a očituje se u porivu da takvo ponašanje biva sve učestalije, kupnja postaje glavna preokupacija, poriv se teško može kontrolirati, a kada je osoba u tome onemogućena javljaju se znakovi tipični za apstinencijsku krizu (nemir, napetost, znojenje i sl.)
Koja je razlika između šopingholičara i osobe koja uživa u kupovini?
Šopingholičarima nisu toliko važne stvari koje kupuju jer ih često i ne koriste, u njima ne uživaju, više su usmjereni na samu kupnju. Karakteristično za takvo ponašanje, koje se ubraja u skupinu opsesivno kompulzivnih poremećaja ili poremećaja kontrole impulsa je da kroz čin kupovine osoba doživljava oslobađanje od osjećaja nemira i napetosti. Kupovina tada služi kao bijeg od nezadovoljstva, frustracija i unutarnje praznine. Osobe sklone takvom ponašanju često su depresivne i pate od manjka samopouzdanja. Iako su svjesne neprimjerenosti svojih postupaka, teško se tome odupiru.
Koliko traje njihovo zadovoljstvo?
Umirujuće djelovanje koje kupovina donosi šopingholičaru samo je privremeno, zadovoljstvo je kratkotrajno, osobito nakon što se suoči s posljedicma nerazumnog trošenja novca. Nakon takve impulzivne kupovine osobe obično osjećaju krivnju ili sram, postaju anksiozni budući ih ta navika vodi u dugove i teško nalaze izlaz iz začaranog kruga.
Kako funkcionira mozak šopingholičara? Postoji li jasan uzrok ovom poremćaju?
Jasan uzrok kao i kod većine psihičkih poremećaja ne postoji, često se radi o spletu različitih okolnosti. S aspekta neurobiologije u mozgu šopingholičara uočena je neravnoteža serotonina ili dopamina, supstanci koje reguliraju osjećaje i nagone. Kod ovisnika o šopingu često se radi o poremećaju ličnosti, osobe pate od manjka samopoštovanja i samokontrole, sklone su impulzivnom i ekscesnom ponašanju u cilju potiskivanja negativnih osjećaja i frustracija.
Često su to osamljeni, nezreli i socijalno neprilagođeni ljudi. Poremećaj se može razviti i uslijed okolnosti u kojima osoba odrasta, a to je najčešće deficitarno i nedovoljno poticajno obiteljsko okruženje, u kojem nedostaje pažnje i ljubavi, što se u odrasloj dobi prividno nadomješta kupnjom i posjedovanjem materijalnih dobara.
Stres također može potaknuti takvo problematično ponašanje; u kupnji se nakratko zaboravlja na težinu života, na sva nezadovoljstva, nepravde i povrede koje doživljavamo u svakodnevnici, nagrađujemo se za napore i žrtve koje podnosimo.
Kako njihova ovisnost djeluje na ostatak obitelji?
Osim financijskih problemima u koje šopingholičar zapada, čime ugrožava materijalnu stabilnost obitelji, ovisničko ponašanje negativno utječe na bliske odnose, osoba zapletena u vlastitu mrežu sve se više otuđuje od okoline, nije se u stanju adekvatno posvetiti obitelji, te dolazi do pucanja brakova i drugih teških dramatičnih ishoda.
Kako izaći iz začaranog kruga?
- Kao i kod svih drugih vrsta ovisnosti, važno je da osoba prvo prizna da ima problem i da je spremna nešto učiniti po tom pitanju.
- Da bi se stihijski i impulzivni način kupovanja zamijenio zdravijim, preporuča se u nabavku odlaziti planski, s popisom potrebnih stvari i s prethodnim uvidom u realne financijske mogućnosti.
- Kada ugledamo nešto što nam se sviđa, bolje je kupnju prespavati, odgoditi za idući dan kako bi realnije procijenili naše potrebe.
- Preporuča se plaćati gotovinom jer se tako stječe bolji uvid u vrijednost novca. Korisno je zapitati se koliko smo truda i vremena uložili u zarađeni novac kako bi ga više cijenili.
- Kako kupovina ne bi popunjavala unutarnju praznina, neophodno je steći uvid u vlastita emotivna stanja u koje zapadamo. Treba se zapitati što mi se trenutno događa, što je uzrok mom nezadovoljstvu ili napetosti, od čega bježim, što nadomještam kupnjom.
- Osmislite alternativne načine kojima ćete na zdraviji način ublažiti i savladati negativne osjećaje (glazba, šetnja, knjiga…)
Šopingholičar ste ako…
- u danu često razmišljate o kupovini
- mislite da novac koji imate morate potrošiti
- često osjećate neodoljiv poriv za kupovinom
- pri kupovini osjećate povišeno raspoloženje
- je zadovoljstvo kupnjom samo kratkotrajno
- poslije kupnje osjećate krivnju ili sram
- kupujete stvari koje već imate i zapravo ne trebate
- vam je kupovina važija od samog korištenja tih stvari
- vas često iste situacije i emotivna stanja tjeraju na kupnju
- se kupnjom prekomjerno zadužujete
Ukoliko su prisutna najmanje dva simptoma radi se o ovisničkoj sklonosti kupnji!
Foto: Shutterstock
Ana Abrahamsberg / Moje zdravlje
