Naše držanje svakog dana možemo zamijetiti pred ogledalom, ali ne registriramo promjene dok nas netko ili nešto ne upozori.
Mi smo navikli na odraz u ogledalu i rijetko ćemo reći držim se loše, trebam pomoć. Konstantna zategnutost, bol,ograničena pokretljivost su sile koje nas tjeraju da poduzmemo akciju. Ponekad se je dovoljno prisjetiti kako smo vježbali prije i obnoviti aktivnost, a vrlo je korisno zatražiti pomoć stručnjaka i doći na fizioterapijsku procjenu.
Što dovodi do promjene držanja i kako možemo sami procijeniti postoji li potreba za promjenom?
Od djetinjstva djeca više ne hodaju po zemlji, travi, kamenju već su stopala zatočena u cipelicama ili opasnim japankama. Svod stopala nema dovoljno poticaja da se adekvatno formira i ostane spušten te se oslonac prebaci ka sredini tijela pa povlači i koljena prema sredini i vidimo kako se patele-košćice koje čuvaju koljena okreću jedna ka drugoj. Pokret noge je povučen ka sredini tijela i skrate se ligameni zdjelice.
Sjedalački način života utvrdi poziciju natkoljenice prema trupu i dodatno skrati mišiće donjeg dijela leđa, a opuste se prednji trbušni mišići. Napetost donjeg dijela leđa povuče ramena naprijed šake ispruženih ruku se rotiraju natrag i glava je povučena naprijed. Napetost prednjih mišića vrata povlači vilicu, smanji cirkulaciju područja glave što uzrokuje glavobolje, loš zagriz, smetnje vida, slabiji sluh ili zujanje u ušima, a kod pridružene pogrbljenosti koju forsiramo sagnutom glavom nad pametni telefon ili kompjuter, javljaju se i trnci u rukama. Sve to smanjuje kapacitet pluća i adekvatno disanje pa imamo manje kisika u krvi što uzrokuje umor, razdražnjivost, potrebu za promjenama pozicija i na kraju bol.
Stanite pred ogledalo i provjerite držanje
Stoga stanite pred ogledalo. Provjerite jesu li unutarnji dijelovi gležnjeva u istoj visini. Ako postoji razlika provjerite gornji dio patele-brid koljena i napipajte koštanu izbočinu s prednje strane zdjelice koja je često u visini pupka.
Razlika lijeve i desne strane upozorava na potrebu da se vrati na adekvatnu poziciju i trebate savjet i tretman fizioterapeuta. Pogledajte je li vam jedno rame podignuto ili povučeno naprijed i dolje. Takva situacija je posljedica promjena na kralježnici koje svi poznaju pod nazivom skolioza. To često nije opasna dijagnoza, ali zahtjeva kontrolu i tretman fizioterapeuta koji će vas naučiti samostalnim vježbama za bolju pokretljivost i dobro pozicioniranje.
Na trpite glavobolje, vrtogalavice, zujanje u ušima, trnce u šakama i otežano disanje. Sve to smanjuje sigurnost kod pokreta, otežava rad i zabavu. Fizioterapeut će vam objasniti razlog nastanka simptoma, osloboditi blokirano tkivo i naučiti što samostalno možete i trebate raditi nakon terapija.
Vi ste odgovorni za svoje zdravlje i sposobnosti i zato pričajte o simptomima, tražite rješenja i popravite mogućnosti.
Nekoliko vježbi za svaki dan;
1. Sjedeći ili stojeći naslonite se na zid cijelim leđima i zatiljkom glave. Tako ćete se osjećati izduženo i omogućiti ostale vježbe i dobru posturu (poziciju tijela iz koje se učinkovito izvodi pokret). Ispružene ruke uz tijelo okrenite dlanovima natrag tako da palčevi vode pokret. Na kraju vježbe osjećate spojene lopatice i još ste se malo izdužili. Važno je da ne podižete ramena.
Nakon nekoliko ponavljanja dopunite vježbu stiskanjem sjedalnih mišića što će vas još više podignuti. Pazite da su stopala prema naprijed a ne u stranu kako bi učinak bio pravi.
Kada se ustajete nagnite se glavom ispred koljena što olakšava podizanje, ako treba oslonite se šakam o koljena ali najvažnije je da stegnete sjedalne mišiće kako bi se tijelo potpuno ispravilo. Iz ravnog položaja možete lako hodati, ali ako visite glavom i tijelom naprijed jako se oslanjate na natkoljene mišiće uzrokujete prekomjerno trošenje koljenih hrskavica što će rezultirati oteklinom, škripanjem i bolnim zakočenjem pokreta.
2. Naučite disati trbuhom! Trbušno disanje oslobađa pluća i daje, uz obilje kisika, zdravlje. Dok učite jednu ruku položite na trbuh u visini pupka, drugu na prsni koš malo iznad grudi. Kod udaha donja ruka treba se odmicati naprijed a gornja ostati gotovo na mjestu. Kod izdaha ruka na trbuhu pomiče se prema leđima kao da gura trbuh prema kralježnici. Naučit ćete vježbu lakše ako sjednete i nalaktite se na koljena pa rameni obruč biva fiksiran a pratite samo pomake trbuha. Opušteno trbušno disanje može regulirati krvni tlak, smanjiti nervozu, lupanje srca, pomoći opuštanju i uspavati vas.
3. Jednostavno, ali za mnoge teško i učinkovito, je ležanje pola sata na trbuhu sa ispruženim nogama. Ruke možete opustiti ili se osloniti. Možete meditirati, moliti, čitati ili drijemati dok vaše tijelo popravlja skraćenja koja su nastala nakon dugog sjedenja, previše teretane ili vožnje bicikla.
Vaš fizioterapeut kreirati će specifične vježbe prema promjenama ili simptomima koje imate.
Vaš zadatak je da se ne pretjerujete sa dugotrajnim radom u jednoj poziciji, da prošetate i popijete vode (ne kavu i cigaretu jer blokiraju mišiće i nakon kratkotrajne ugode umnažaju skraćenja i umor). Dišite na svježem zraku, vježbajte redovito prema mogućnostima, smijte se i uživajte.
Foto: Shutterstock
