Vlažna kućanstva dokazano uništavaju vaše zdravlje, a najveći utjecaj imaju na dišni sustav, odnosno povećavaju rizik od problema sa dišnim sustavom.
Vlaga u kućanstvima, bez obzira radi li se o stanu ili kući, najčešće nastaje zbog problema nastalih na vanjskom dijelu kuće, poput pukotina u zidovima, štete na žljebovima i olucima te zastarjelim krovovima.
Uz to, i vi možete utjecati na stvaranje vlage u vašem prostoru – nepravilnim grijanjem i ventilacijom koja je najvažnija u situacijama kada kuhamo, tuširamo se te kada sušimo rublje unutra, pogotovo tijekom ovih zimskih mjeseci.
Da nešto nije u redu s vašim kućanstvom, možete primjetiti u onim dijelovima doma koji su najhladniji, poput kondenzacije vode na prozorima, te tamnjenje kuteva prostorija.
Ako se ne suočite s problemom na vrijeme – na tim je mjestima vjerojatan nastanak plijesni. No, i prije nego do plijesni dođe, sama vlaga može imati veliki utjecaj na vaše zdravlje.
Često nismo ni svjesni koliko je prostor u kojemu boravimo zapravo nezdrav i štetan za nas. Za početak bismo trebali znati koji su to idealni uvjeti kojima bismo trebali težiti:
- unutarnja klima trebala bi biti na 50% relativne vlažnosti i 20° C sobne temperature
- vlaga ne bi trebala biti niža od 30%
- prijeđe li vlaga 70%, iznimno je velika mogućnost za stvaranje plijesni
Naše zdravlje naš je najbolji higrometar i čim primijetimo bilo kakve promjene, trebamo provjeriti leži li odgovor u mikroklimi našega doma.
Zbog ovih razloga, visoka vlažnost je rizik za zdravlje:
1. Brži razvoj bakterija
Vlažni prostori idealni su za razvijanje bakterija, bez obzira koliko vi čistili i gubili novaca na antibakterijska sredstva. Udisanje bakterija može prouzrokovati upalu pluća te druge bolesti koje mogu s kućnih ljubimaca, poput mačaka, pasa, pa i ptice, postati rizik i za vas.
2. Kukci i štetočine na četiri noge
Kukci, poput žohara, pa i miševi i štakori obožavaju vlažna i topla mjesta, a upravo vaš dom takvo je mjesto. Osim što će se prije nakupljati baš u vlažnim prostorima, njihovi ostatci alergeni su te čine nezdravu okolinu za djecu. Uz to, mogu biti i okidači za astmu.
3. Grinje i prašina
Grinje, kao i bakterije, obožavaju topla i vlažna okruženja, a prema nekim istraživanjima za njih je idealna je temperatura oko 26°C, s vlažnosti iznad 60 posto. Grinje mogu također potaknuti razvoj astme, a uz to su i poznati alergeni – zbog kojih može doći do svrbeža u nosu i očima, kao i kihanja. Kako biste smanjili vlanžnost kućanstva i održali je ispod 50 stupnjeva, pokušajte koristiti odvlaživače zraka.
Foto: Shutterstock
G.H.
