Ovisnost može biti psihološka i fiziološka, a odnosi se na neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu psihoaktivnih tvari, kockanje, ovisnost o internetu i sl. koje dovodi do oštećenja organizma ili subjektivnih problema (problema u obitelji, školi, na poslu, s policijom…)
Svake se godine u razdoblju od 15. studenoga do 15. prosinca obilježava mjesec borbe protiv ovisnosti. Jedna od najstarijih ovisnosti koja mori čovječanstvo svakako je alkoholizam. Upravo zbog toga ove godine je stavljen naglasak na alkoholizam kojega je 1952. godine Svjetska zdravstvena organizacija definirala kao bolest:
Alkoholizam je bolest, a alkoholičar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i društveni poremećaji.
Alkohol je gotovo nezaobilazan dio bilo kakvih proslava i društvenih događaja te se njegova konzumacija smatra društveno prihvatljivom. Štoviše, početak konzumacije alkohola, čija je dobna granica svake godine sve niža i niža, smatra se sastavnim dijelom odrastanja i ulaska u svijet odraslih.
Statistika koja zabrinjava
Ono što svakako zabrinjava jest činjenica da je u našem društvu sve više mladih, i to maloljetnika, koji konzumiraju alkohol. Međunarodno istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD) provodi se od 1995. godine svake četiri godine te nam daje vrijedne podatke kada je u pitanju pijenje alkohola kod mladih u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je u Hrvatskoj alkohol barem jednom u životu pilo 92% učenika, a u posljednjih ga je 30 dana pilo 55%, dok je u posljednjih 30 dana 16% učenika iskusilo pijanstvo. Također, njih čak 87% je izjavilo da im je alkohol lako dostupan.
Ovaj problem je, vidi se iz dramatičnih brojki, javnozdravstveni problem i barem bismo u mjesecu borbe protiv ovisnosti trebali podignuti svijest, kako među mladima, tako i među njihovim roditeljima.
O problemu konzumiranja alkohola detaljnije je upoznata dr. sc. Dubravka Šimunović, prof. rehabilitator koja kaže kako su roditelji, kada je riječ o ovome problemu, bespomoćni ako država ne provodi zakone: Pišemo peticije protiv niza potrebnih i nepotrebnih odluka, ali zakonsku odluku koja je donesena na razini države ne podržavamo niti se provodi. Tu je glas roditelja zakazao jer kada bi se uistinu provodile zakonske odluke vezano uz prodaju alkoholnih pića mlađima od 18 godina, kada bi se noćni klubovi pridržavali odredbi na način da se sankcioniraju prekršitelji visokim novčanim iznosima, odnos prema alkoholu bi se zasigurno promijenio.
Nažalost, zbog svega toga konzumacija alkohola kod mladih samo je u porastu, a tome pogoduju i brojni negativni trendovi koji se kod mladih javljaju. Trenutačno kod adolescenta dominira trend “Binge drinking“, pojava koju karakterizira konzumiranje 5 ili više pića tijekom jednog vikend-izlaska. Naravno da je navedena pojava alarmantna, ali svi šute i nitko o navedenom fenomenu ne želi javno progovoriti. To nije problem manje grupe roditelja; to je problem svih roditelja i cijele društvene zajednice, navela je Šimunović.
Što roditelji mogu učiniti?
Iako ne mogu ići protiv države i zakona koji se ne provode, roditelji ipak mogu imati koliki-toliki utjecaj na djecu. Svakako je najbitnije od svega imati strpljenja s adolescentima jer je to, svi znamo, prolazno razdoblje. I koliko god bilo teško, treba imati na umu da represivne metode, ma u kako dobrim namjerama one bile donesene, neće uroditi plodom. Bitno je s adolescentima razgovarati otvoreno. Isto tako, bitno je upoznati njihove prijatelje kako biste znali s kime vam dijete provodi vrijeme.
Otvoren pristup u kojem bez zadrške možete razgovarati o mjestima gdje vaš adolescent izlazi i u konačnici dogovor oko iznosa novca za izlazak može vam pomoći kako biste uvidjeli koje su dominante potrebe vašeg adolescenta.
Pitanje: Zaviriti u sobu svoga adolescenta ili bolje ne…
Danas su takva vremena da se više ne može razmišljati tko pije, a tko ne. Jedino se možemo zapitati koliko netko pije. Prof. Šimunović u vezi s tim savjetuje da kao roditelji, neovisno o bijesu koji u vama budi miris alkohola kod vašega djeteta, nađete snage za smirenost i roditeljsko razumijevanje: Uloga roditelja je da bude sudionik tog procesa. Odnosno, treba pokazati strpljenje, izaći iz zone roditeljske bezbrižnosti što znači provesti vikend čekajući na dolazak djeteta, u rane jutarnje sate sjesti u auto i dovesti dijete kući neovisno što miris alkohola u Vama izaziva navalu bijesa. Djetetu trebate (znati) reći: „Znam da svi pijete u klubu, ali, molim te, kada sljedeći put budeš vani s prijateljima, nemoj pretjerati jer ne želim da alkohol upravlja tvojim životom. Želim da ti upravljaš alkoholom”.
Više o alkoholizmu pročitajte ovdje.
Foto: Shutterstock
J. R.
