Kardiolog razbija 10 mitova o povišenom krvnom tlaku - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Kardiolog razbija 10 mitova o povišenom krvnom tlaku

Povišen krvni tlak je glavni faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti a od njega pati od 30 – 40 posto opće populacije

Prvi susret dijagnozom povišenog arterijskog tlaka najčešće na pacijenta ne ostavlja preveliki utisak. Glavni razlog je taj što se on najčešće otkriva slučajno, a simptomi bolesti gotovo da i ne postoje, tek se poneko žali na zatiljne glavobolje, nesvjesticu, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol u prsištu, nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca.

“Povišeni krvni tlak je bolest koja se definira povišenjem sistoličkog arterijskog tlaka iznad 139 milimetara žive(mmHg) ili dijastoličkog tlaka iznad 89 mmHg, zahvaća gotovo 30-45% opće populacije, ako zamislimo koliko je to u ukupnom broju stanovništva naše države, lako je razumjeti njen veliki javno zdravstveni značaj.” pojašnjava dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog.

Arterijska hipertenzija je populacijska bolest i prate ju brojna pitanja, nedoumice ili predrasude koje grublje možemo nazvati mitovima. Ovo su neki od najčešćih;

1. Mit: U mladosti ne mogu oboljeti od arterijske hipertenzije

Izolirano povišeni (uglavnom gornji ili sistolički tlak) može se pojaviti već u dvadesetim godinama i najčešće je povezan s debljinom ili s uzbuđenjem (posjet liječniku), liječenje se u toj dobi rijetko provodi lijekovima.

2. Mit: Zbog straha od doktora imam hipertenziju

Hipertenzija bijele kute je povišeni tlak koji se javlja isključivo u liječničkoj ordinaciji, dijagnoza se postavlja Holter-om arterijskog tlaka i ako izvan ordinacije nije povišeni tlak nije ju potrebno liječiti.

3. Skrivena hipertenzija ne postoji

Skrivena hipertenzija je suprotna hipertenziji bijele kute, kod tih pacijenata tlak u ordinaciji je uredan, ali holter tlaka pokazuje povišene vrijednosti tlaka izvan ordinacije, takvo stanje je potrebno liječiti.

4. Povišeni tlak ne odaju simptomi

Najčešće se bolest otkriva slučajno, kod manjeg broja pacijenata javlja se glavobolja, rijetko osjećaj pritiska u prsnom košu. Potrebno je poznavati bolesti unutar obitelji i ukoliko nam roditelji boluju od povišenog tlaka treba ga češće provjeravati.

5. Ako imam povišeni tlak, ne mogu se baviti sportom

Baviti se sportom je čak poželjno u liječenju arteriskog tlaka, ali samo pod prepostavkom da je tlak adekvatno liječen.

Što jesti ako imate visok krvni tlak?

6. Tlak mi često varira zbog živciranja

Na regulaciju tlaka utječu naša emocionalna i psihička stanja odonosno podržaj vegetativnog živčanog sustava te je u tim situacijama normalan kratkotrajni porast tlaka te ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.

7. Tablete za povišeni tlak uzrokuju nuspojave

U razgovoru s liječnikom potrebno je raspitati se o svim glavnim nuspojavama lijekova i izbjeći one koje bi mogli pogoršati već postojeće simptome no svakako je potrebno adekvatno liječiti povišeni tlak jer dobrobit od normalizacije tlaka daleko nadmašuje smetnje od nekih manjih nuspojava.

8. Tablete za krvni tlak se moraju piti cijeli život

Nije bitno hoćemo li lijek uzimati doživotno nego je bitno je li liječenje učinkovito i postiže li se normalizacija povišenog krvnog tlaka. Ako normalizaciju tlaka postignemo samo dijetom i redukcijom težine tada nećemo uzimati lijek, ako pak normalan tlak postižemo samo s lijekom tada ćemo lijek uzimati doživotno.

9. Ako preskočim tabletu, liječenje neće biti učinkovito

Važno je naglasiti da povišeni krvni tlak zahtijeva stalnu samokontrolu te je moguće izostavljanje pojedine doze ili smanjenje pojedine doze u ovisnosti o vrijednostima arterijskog tlaka – svaki bolesnik treba biti upoznat sa svojom bolešću i sa svojom aktivnom ulogom u praćenju vlastite bolesti kako bi rezultat liječenja bio što učinkovitiji i dugoročno posljedice arterijske hipertenzije što manje.

10. Nizak tlak je opasan

U mladih ljudi ne, ali u populaciji starijih soba iznad 80 g. života može pogoršati već postojeću bolest krvnih žila mozga stoga je normalna vrijednost sistoličkog tlaka u osoba iznad 80 g između 140-160 mmHG.

Ana Abrahamsberg/Večernji list

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo