Stručnjaci upozoravaju da sve više djece koristi višestupanjske skincare rutine i proizvode namijenjene odraslima, što može utjecati na zdravlje kože i razvoj samopouzdanja.
Njega kože posljednjih je godina postala jedan od najpopularnijih sadržaja na društvenim mrežama. Videozapisi koji prikazuju višestupanjske skincare rutine, preporuke kozmetičkih proizvoda i savjete za postizanje „savršene kože” svakodnevno privlače milijune pregleda, a sve češće među njihovim kreatorima i publikom nalaze se djeca i adolescenti.
Iako interes za njegu kože sam po sebi nije problematičan, dermatolozi i psiholozi sve češće upozoravaju na zabrinjavajući trend među djevojčicama koje koriste složene rutine i proizvode namijenjene odraslim osobama. Stručnjaci upozoravaju da takve navike mogu imati posljedice ne samo za zdravlje kože, nego i za razvoj slike o vlastitom tijelu i samopouzdanja.
Prema istraživanjima, piše BBC, gotovo polovica djece u dobi od 9 do 12 godina koristi više proizvoda za njegu kože tijekom tjedna, a mnogi navode kako to čine kako bi riješili ono što smatraju problemima svoje kože. Istodobno, društvene mreže pune su sadržaja koji promoviraju složene rutine koje uključuju tonike, serume, hidratantne kreme, maske i druge proizvode koji često nisu namijenjeni dječjoj dobi.
Što je kozmetoreksija?
Zbog sve češće pojave pretjerane zaokupljenosti njegom kože među djecom, stručnjaci su skovali novi pojam – kozmetoreksija (engl. cosmeticorexia). Njime se opisuje nezdrava opsesija postizanjem „besprijekorne” kože koja se razvija u ranoj dobi i dovodi do pretjerane upotrebe kozmetičkih proizvoda.
Talijanski dermatolog prof. Giovanni Damiani sa Sveučilišta u Milanu istraživao je ovaj fenomen među djecom u dobi od 8 do 14 godina. Njegovi rezultati pokazali su da djeca koja pokazuju znakove kozmetoreksije često provode sate pregledavajući sadržaj o njezi kože na društvenim mrežama, koriste velik broj proizvoda svakodnevno te osjećaju nelagodu ili nesigurnost bez šminke.
Fenomen je privukao pozornost i regulatornih tijela. Talijansko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja (AGCM) pokrenulo je istrage vezane uz marketing određenih kozmetičkih proizvoda i moguće korištenje mladih influencera u promociji sadržaja namijenjenog djeci i adolescentima.
Zašto dermatolozi izražavaju zabrinutost?
Dječja koža prirodno je zdrava i ne zahtijeva složene rutine njege kakve se promoviraju odraslim osobama. Dermatolozi upozoravaju da mnogi proizvodi koji su popularni na društvenim mrežama sadrže aktivne sastojke razvijene za tretiranje znakova starenja ili specifičnih kožnih problema.
Među njima je i retinol, sastojak koji ubrzava obnovu stanica kože i koristi se za smanjenje bora. Budući da se dječja koža već prirodno brzo obnavlja, njegova primjena ne donosi korist, a može izazvati iritacije, crvenilo, osipe i oštećenje zaštitne kožne barijere.
Stručnjaci također bilježe porast slučajeva kontaktnog dermatitisa, akni izazvanih kozmetičkim proizvodima te drugih oblika preosjetljivosti kože kod djece. Jednom razvijena alergijska reakcija na određene sastojke može ostati prisutna tijekom cijelog života.
Pojedini dermatolozi upozoravaju i na moguće dugoročne posljedice učestale uporabe kozmetike u ranoj dobi, uključujući povećanu osjetljivost kože i određene poremećaje povezane s vlasištem i kosom, iako su za potvrdu tih povezanosti potrebna dodatna istraživanja.
Utjecaj na mentalno zdravlje
Osim fizičkih posljedica, stručnjaci upozoravaju i na psihološku dimenziju ovog fenomena. Djeca i adolescenti nalaze se u osjetljivom razdoblju razvoja identiteta i slike o sebi, a sadržaji koji promoviraju idealizirane standarde ljepote mogu utjecati na njihovo samopouzdanje.
Psiholozi navode da se kod neke djece vrijednost vlastitog izgleda počinje povezivati s reakcijama na društvenim mrežama, poput broja lajkova, pregleda ili komentara. Takva potreba za potvrdom može pridonijeti razvoju anksioznosti, srama i nezadovoljstva vlastitim izgledom.
Istraživači također upozoravaju na moguće poveznice između kozmetoreksije i poremećaja tjelesne dismorfije, mentalnog poremećaja obilježenog pretjeranom zaokupljenošću stvarnim ili zamišljenim nedostacima na tijelu.
Poseban problem predstavlja činjenica da velik dio sadržaja na društvenim mrežama koristi filtere i alate umjetne inteligencije, stvarajući nerealne standarde ljepote koje je u stvarnom životu nemoguće postići.
Tko snosi odgovornost?
Stručnjaci smatraju da odgovornost za ovaj trend dijele društvene mreže, kozmetička industrija i roditelji. Dok platforme ističu da imaju zaštitne mehanizme za mlađe korisnike, dermatolozi i psiholozi upozoravaju da je potrebna veća edukacija o proizvodima koji su primjereni dječjoj dobi.
Britanska kozmetička industrija već je objavila smjernice za roditelje nakon što su istraživanja pokazala da značajan broj njih smatra kako njihova djeca znaju više o njezi kože nego oni sami.
Stručnjaci naglašavaju da djeci uglavnom nisu potrebni složeni skincare režimi ni proizvodi protiv starenja. Umjesto toga, preporučuju jednostavnu njegu prilagođenu dobi, uz razvoj zdravog odnosa prema vlastitom tijelu i izgledu.
Dok trend njege kože među djecom nastavlja rasti, sve je više poziva na oprez kako bi se spriječilo da potraga za „savršenom kožom” preraste u zdravstveni ili psihološki problem.
(Ordinacija.hr)
