Kada s problemom suhe kože morate kod liječnika? Savjetuje Mateja Tošić Jukić, med. spec. dermatologije i venerologije.
Daleko najvažniji vanjski čimbenik, koji utječe na suhoću kože, njega je kože, jer na taj segment imamo veliki utjecaj i možemo promjenom i prilagodnom određenih navika znatno umanjiti ili povećati isušivanje kože. Prečesto pranje, pogotovo duge i tople kupke, uklanjaju zaštitne lipide s površine naše kože. Izbor gela ili sapuna za pranje također igra veliku ulogu jer dodatno isušuju kožu. Sredstvo za tuširanje mora biti na uljnoj bazi da bi potpomoglo održavanje lipidnog dvosloja na našoj koži i time je i dodatno zaštitilo od suhoće. Dobar izbor je i sindet, tzv. sapun bez sapuna, koji će također kožu zaštititi od isušivanja. Sljedeći korak bi bilo nanošenje emolijentne kreme ili balzama na kožu koja će kožu dodatno nahraniti i vratiti joj izgubljenu vodu. Ovaj korak može se ponavljati koliko god puta dnevno je potrebno.
Često perete ruke i koža vam je stalno suha? Dermatologinja otkriva genijalan trik za odabir sapuna
Svaka suha koža u početku postaje zategnuta i hrapava na površini. Kod izrazito suhe kože dodatno se javlja i osjećaj svrbeža, koža se počinje ljuskati i perutati, a može doći i do raspuklina na koži, pogotovo na rukama, nogama, laktovima i koljenima.
Izrazito suha koža, pogotovo ako je prisutan i jaki osjećaj svrbeža, vidljive raspukline na koži uglavnom zahtjeva posjet liječniku i odgovarajuću terapiju, osim same njege. Zbog narušenja zaštitne barijere, ali i sekundarno zbog mehaničkog grebanja, dolazi do otpuštanja proupalnih citokina, koji u konačnici vode i do upale kože.
Najteži oblik suhoće češći kod starijih
Ekcema craquele ili asteatoski ekcem naziv je za takav najteži oblik suhoće kože. Na engleskom govornom području ga nazivaju još i “Winter eczema” i “Winter itch” jer se najčešće pojavljuje u zimskim mjesecima, puno je češći kod starije životne dobi, kada je koža već izrazito suha zbog prirodnog gubitka vode starenjem.
Općenito, starija životna dob jednostavno procesom starenja donosi suhu kožu i nužno ju je dodatni hidrirati da bi se smanjio rizik razvoja težih oblika suhoće kože. Dječja koža također je osjetljivija na isušenje, pa je nju potrebno adekvatno njegovati i smanjiti isušivanje kože koliko je moguće.
Suha koža i oštećena epidermalna barijera više ne uspijevaju izvršavati jednu od osnovnih i najvažnijih funkcija koju naša koža ima, a to je zaštita od vanjskih čimbenika, pa je obrana od bakterija i virusa smanjena tako da je veći rizik sekundarne infekcije takve oštećene kože. Također sva sredstva i kemikalije s kojima smo u kontaktu lakše prodiru u dublje slojeve kože, pa će primjena dezinficijensa za ruke na suhoj koži puno lakše izazvati bol i upalu kože. Isto vrijedi i za sve alergene s kojima smo u svakodnevnom kontaktu, tako da je sama suhoća kože “izvrsna” podloga za razvoj i brojnih drugih dermatoloških bolesti.
Smanjite dodatno isušivanje
Puno faktora koje smo nabrojili da utječu na suhoću kože ne možemo mijenjati – dob, genetiku, kao ni vanjsku temperaturu, ali ono na što puno možemo utjecati je pravilna i odgovarajuću njega kože. Neposredno nakon tuširanja, idealno bi bilo unutar tri minute od izlaska iz tuša i laganog sušenja kože, nahraniti je emolijentnom kremom ili losionom za njegu kože.
Kao što smo već spomenuli, izbor sredstva za tuširanje i izbjegavanje vrućih kupki smanjit će dodatno isušivanje kože. Danas je stvarno jako velik izbor losiona, ulja i krema za njegu kože i svatko može izabrati nešto prema vlastitim željama i potrebama, a da pomogne koži vraćati izgubljenu vodu. Također ne treba zaboraviti na unos tekućine, jer nas većina zimi puno rjeđe ima osjećaj žeđi, pa time i unosimo znatno manje količine vode dnevno.
Koje se kožne bolesti pogoršavaju zimi? Ekcemi, psorijaza, ali i akne postaju još veći problem
Foto: Shutterstock, Arhiva
