Prije točno godinu dana, 14. rujna 2018., obilježen je prvi Svjetski dan atopijskog dermatitisa.
Danas, godinu dana kasnije, nastavlja se podizanje svijesti javnosti i oboljelih o toj često podcijenjenoj bolesti u nadi poboljšanja standarda života i opcija liječenja.
Atopijski dermatitis najčešće se javlja u dječjoj dobi, ali se zna nastaviti ili pojaviti u odrasloj dobi. Iako su simptomi crvenilo i osip na koži, atopijski dermatitis nije tek površinska bolest kože kao što mnogi smatraju, već kronična, sustavna bolest.
Umjereni do teški atopijski dermatitis više je od samo neugodnog osipa. Lezije na koži mogu prekrivati i više od 50% površine tijela, a svrbež i bol uvelike utječu na kvalitetu života bolesnika, uzrokujući poremećaj spavanja, povećanu anksioznost i depresiju. Osim fizičkih posljedica, umjereni do teški atopijski dermatitis može imati negativan učinak i na psiho-socijalni aspekt života oboljelih, uzrokujući osjećaj srama i nelagode, što može dovesti do društvene izolacije.
Život s atopijskim dermatitisom može značiti i uvelike smanjenu produktivnost na poslu te izbjegavanje ili propuštanje mnogih društvenih aktivnosti i događaja, što izravno utječe i na obitelj oboljelih.
Podcjenjivanje atopijskog dermatitisa dovelo je do stvaranja mnogih mitova, među kojima je i onaj da je atopijski dermatitis lako izliječiti topikalnim kremama. Iako ta vrsta tretmana ponekad može dovesti do olakšanja simptoma, atopijski dermatitis kronična je bolest i lako se vraća.
Baš zato, liječenju umjerenog do teškog atopijskog dermatitisa bitno je pristupiti sustavno i holistički. Potencijalne okidače za razbuktavanje simptoma bolesti kao što su nepravilna njega kože, iritacije, alergije na hranu te stres treba smanjiti na minimum. Zbog kompleksnog sustava uzroka atopijskog dermatitisa koji leže u genetskim i okolišnim faktorima, iznimno je važno poboljšati dugoročni pristup sustavnoj terapiji i ustrajati u pronalasku efikasnijih načina liječenja i kontrole bolesti.
