Djevojčice sve ranije i ranije ulaze u pubertet. Tako više nije iznimka kada dobe prvu mjesečnicu s 12 godina ili im se tijelo počne mijenjati.
Ne samo da je raniji ulazak u pubertet emocionalno teži za podnijeti, nego i povisuje rizik od raka dojki ili jajnika, zbog dulje izloženosti hormonu estrogenu.
Što je dovelo do takve promjene?
Stručnjaci smatraju kako česte kemikalije iz okoliša mogu pojačati aktivnost hormona estrogena, koji može dovesti do ranog ulaska u pubertet. Riječ je o pesticidima, bisfenolu A (BPA se koristi u proizvodnji širokog spektra predmeta kojima rukujemo svakodnevno: posuda za hranu i piće, elektronskih aparata, dječjih igrački pa čak i medicinske opreme), ftalatima i parabenima (u kozmetičkim proizvodima). Tako su ftalati povezani s nenormalnim hormonalnim razvojem dječaka, a BPA s muškom impotencijom, rakom, policističnim jajnicima, dijabetesom ili srčanim bolestima.
Također, dječja pretilost može biti od presudne važnosti. Mnoga su istraživanja povezala prerani pubertet i prekomjernu težinu mališana. Naime, prehrana bogata kalorijama mozgu signalizira kako su osigurani uvjeti za razmnožavanje, što tijelo natjera na proizvodnju hormona estrogena. Preteška i pretila djeca često imaju povišenu razinu inzulina, hormona koji stimulira stvaranje spolnih hormona.
Upravo zato prehrana bogata škrobastim ugljikohidratima (bijeli kruh, tjestenina, slatkiši itd.) može povisiti rizik od preranog ulaska u pubertet.
Jednako tako stručnjaci smatraju kako viša razina hormona leptina doprinosi ranom razvijanju grudi djevojčica. Ovaj hormon javlja nam osjećaj sitosti, a stvara se unosom namirnica bogatih ugljikohidratima i prekomjernom količinom inzulina.
Jednim je istraživanjem ustanovljeno kako je novorođenčad koja je hranjena formulom na bazi soje imala razinu estrogena 13.000 do 22.000 puta veću nego druga djeca. I ovo je moglo biti odlučujuće za raniji ulazak u pubertet.
K. Horvat
