U današnje vrijeme svaka namirnica na policama trgovina ima svoju proteinsku verziju, od jogurta do kruha. Iako su proteini ključni za zdravlje i mišiće, stručnjaci upozoravaju da pretjerivanje donosi ozbiljne posljedice.
Opsesija makronutrijentima dosegnula je vrhunac, a industrija suplemenata svakodnevno nas uvjerava da nam treba još više proteina za postizanje idealne tjelesne forme. Preporučeni dnevni unos za prosječnu odraslu osobu iznosi oko nula zarez osam grama po kilogramu tjelesne težine. Iako sportaši i fizički aktivne osobe imaju nešto veće potrebe, znanost jasno pokazuje da tijelo jednostavno ne može iskoristiti ogromne količine koje mnogi danas unose. Umjesto da grade mišiće, ti viškovi postaju ogroman teret za unutarnje organe, a u konačnici se pretvaraju u neželjeno masno tkivo i dovode do debljanja. To je potpuno suprotno od onoga što većina ljudi želi postići kada drastično promijeni svoju prehranu.
Na udaru jetra i bubrezi
Prvi na udaru kod ovakvog načina prehrane su jetra i bubrezi. Kada proteini uđu u naše tijelo, jetra ih razgrađuje, pri čemu nastaju razne otpadne tvari poput uree. Ta urea potom putuje do bubrega koji je moraju filtrirati i izbaciti putem mokraće. Što više proteina jedete, to vaši bubrezi moraju napornije raditi, što dovodi do stanja stalnog preopterećenja. Dugoročno istraživanje pokazalo je da konzumacija obilja životinjskih proteina izaziva ubrzano propadanje bubrežne funkcije, osobito kod onih pacijenata koji već imaju blaga oštećenja. Uz to, takva prehrana drastično povećava rizik od nastanka bolnih bubrežnih kamenaca jer organizam pojačano gubi kalcij kroz urin kako bi neutralizirao kiselost nastalu probavom velike količine mesa i mliječnih proizvoda.
Kada organizam apsorbira previše aminokiseline leucin, te obrambene stanice postaju pretjerano aktivne i počinju se nakupljati u krvnim žilama. One tamo formiraju plak koji izravno uzrokuje aterosklerozu
Pored ozbiljnih opasnosti za bubrege, znanstvenici su otkrili i zabrinjavajuću vezu između viška proteina i opasnih kardiovaskularnih bolesti. Novija istraživanja pokazala su da pretjerana konzumacija životinjskih proteina aktivira specifične makrofagne stanice u ljudskoj krvi. Kada organizam apsorbira previše aminokiseline leucin, te obrambene stanice postaju pretjerano aktivne i počinju se nakupljati u krvnim žilama. One tamo formiraju plak koji izravno uzrokuje aterosklerozu, odnosno opasno stvrdnjavanje i sužavanje arterija. To zapravo znači da dugotrajno pretjerivanjene gradi samo vaše mišiće, već može doslovno začepiti vaše arterije i znatno povećati rizik od iznenadnog srčanog i moždanog udara.
Najčešći rani simptomi ovakvog disbalansa uključuju vrlo neugodan zadah, kroničnu dehidraciju i česte probavne smetnje. Kada drastično smanjite ugljikohidrate u korist proteina, organizam ubrzo ulazi u stanje ketoze te proizvodi ketone koji uzrokuju onaj prepoznatljivi miris acetona u dahu.
Ako uopće niste sigurni pretjerujete li svakodnevno s mesom i dodacima prehrani, vaše će vam tijelo vrlo brzo poslati sasvim jasne signale upozorenja. Najčešći rani simptomi ovakvog disbalansa uključuju vrlo neugodan zadah, kroničnu dehidraciju i česte probavne smetnje. Kada drastično smanjite ugljikohidrate u korist proteina, organizam ubrzo ulazi u stanje ketoze te proizvodi ketone koji uzrokuju onaj prepoznatljivi miris acetona u dahu. S druge strane, pojačani rad bubrega neprestano vas tjera na učestalo mokrenje, što naglo izvlači dragocjenu tekućinu iz tijela i izaziva ekstremnu žeđ. Probava također jako pati jer visokoproteinskoj prehrani najčešće nedostaju prijeko potrebna vlakna, što gotovo neizbježno rezultira napornom nadutošću i izrazito bolnim zatvorom.
Dugoročne posljedice za organizam
Kako biste dugoročno sačuvali svoje narušeno zdravlje, medicinski stručnjaci toplo savjetuju okretanje zdravijim biljnim izvorima proteina. Namirnice poput mahunarki, soje i raznih orašastih plodova ne opterećuju tijelo teškim kiselinama te iznimno povoljno djeluju na bogatu raznolikost osjetljive crijevne flore. Zanemarivanje ostalih ključnih nutrijenata zbog slijepe opsesije isključivo mesom i jajima nedvojbeno vodi u vrlo ozbiljan biološki disbalans. Iako danas ne postoji apsolutno nijedan čarobni krvni test koji će vam precizno reći točnu brojku unesenih grama proteina, redovite i rutinske pretrage funkcije bubrega mogu otkriti ranu štetu. Zlatno životno pravilo nedvosmisleno kaže da zdrava umjerenost jednostavno nema sigurnu alternativu, a previše navodno dobrih i korisnih stvari u ovom specifičnom slučaju vrlo lako i neprimjetno postaje ozbiljna prijetnja vašem cjelokupnom fizičkom zdravlju i vitalnosti tijela. ( Ordinacija.hr )
