“Ne krećemo se dovoljno” nikada nije bilo jasnije doli u doba pandemije. Čini se kako je omiljena fraza kineziologa uvijek imala pokriće, a onda je svijet doslovno stao. I čekao.
U toj pauzi većina je ljudi pronašla opravdanje da se kreće minimalno potrebno za održavanje životnih potreba (ili barem manjak ionako slabe motivacije). U prvom trenu ta se pošast modernog doba ne čini kao neki veliki problem, ali s prolaskom vremena, reperkusije na psihosomatsko zdravlje ljudi izlaze na površinu. U toj činjenici pronalazim nešto dobro; ljudi su spoznali kako manjak kretanja negativno utječe na sve aspekte njihovog života.
Ljudsko je tijelo namijenjeno za pokret. Evidentna je to izjava sagledavši konstrukciju tijela s anatomskog, fiziološkog i biomehaničkog aspekta. Želiš adekvatnu pokretljivost zglobova? Kreći se. Bolju cirkulaciju? Kreći se. Uvećanu gustoću kostiju? Treniraj. Rast mišićne mase i redukciju masti? Vježbaj. Jedi primjerno i vježbaj. Osjećaš se loše, letargično i psihički tromo? Kreći se svakodnevno, provodi vrijeme na zraku, revidiraj svoju prehranu i spavaj dobro i dovoljno? Ne spavaš dobro? Probaj s treniranjem. Bole te donja leđa ili kuk? Pokreni se, treniraj i ojačaj ključne regije tijela. Lista se nastavlja.
Dobrobiti tjelesnog vježbanja na psihosomatsko zdravlje čovjeka znanstveno su potvrđeni svakim novim istraživanjem dugi niz godina.
Zašto je onda sustavno tjelesno vježbanje rezervirano samo za šačicu entuzijasta? Zato što ljudsko tijelo i mozak preferiraju minimalni utrošeni napor sa željom postizanja cilja (a današnja nam tehnologija omogućava upravo to). Što se manje krećemo, to se manje želimo kretati. To je nekakav arhaičan obrazac koji je usađen u čovjeka. Iako smo napredovali u pogledu minimalnog napora s postizanjem cilja, naše tijelo, kao i um, imaju iste potrebe kao prije nekoliko tisuća godina. Kritični minimum kretanja potreban je za samoodržavanje cijelog lokomotornog sustava ljudskog tijela, a čak i Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako je 150 minuta ciljanog tjelesnog vježbanja tjedno goli minimum za održavanje zdravlja. Kako osigurati barem taj minimum u današnjem svijetu?
Sve šira ponuda vođenog rekreacijskog treninga čini se kao pomodarstvo, ali ljudi su izgleda zaboravili da je sustavno vježbanje usko vezano uz prevenciju raznih stanja i bolesti kao što su: metabolički sindrom, dijabetes, kardiovaskularne bolesti (1. uzročnik preuranjene smrti u RH), razni oblici raka, pretilost, depresija, anksioznost, čak i povećana mogućnost komplikacija vezanih uz aktualni COVID-19. Nekada fitness centar nije bio potreban, doživljavan je kao luksuz, a danas je nužan. Ako zanemarimo po život opasne bolesti na koja možemo utjecati pravilnom prehranom i sustavnim tjelesnim vježbanjem, postoji niz stanja koja narušavaju kvalitetu života, a realno su odstranjiva adekvatnom aplikacijom navedenog (bolna leđa, koljena, kukovi i ramena, smanjena gustoća kostiju, smanjena funkcionalna sposobnost kardiorespiratornog sustava, višak kilograma i posljedično smanjena pokretljivost, samopouzdanje pa čak i libido).
Financijska situacija i manjak vremena (obveze) nerijetko su izgovor svakoga od nas, ali činjenica je kako je 30 minuta žustrog hodanja i razgibavanje zglobova više no što je većina spremna uložiti u sebe. Danas je hladno, sutra je vruće, pa je mokro, pa se čeka 2. u mjesecu, pa nakon Nove godine. I tako desetljećima. Dok problem ne pokuca na vrata. A tada nije problem potrošiti hrpu novaca i vremena na razne preglede, liječenja i tretmane.
U čemu je glavni problem?
Ljudi percipiraju treniranje kao kažnjavanje za ono što su pojeli, nešto iznimno naporno, neugodno i rezervirano za talentiranu manjinu. Ova izjava vrijedi podjednako za treniranje i pravilnu prehranu. Kako tome doskočiti?
Ljudi moraju razumjeti kako pravilna prehrana i dobra tjelovježba ne mora nužno biti skupa, iznimno naporna i gutač vremena. Percepcija kako moraju biti kontinuirano gladni, kupovati rijetke, teško izgovorive, „super namirnice“, trenirati satima imitirajući instagram pokrete ljudi kojima je to posao da bi unaprijedili svoje zdravlje, potpuno je promašena.
Vaša prehrana, kao i trening, moraju biti prvenstveno dugoročno održivi. To je osnova svega. Ako si jedva preživio tjedan nove dijete i režima treniranja šanse za uspjeh su minimalne. Da, možda izgubiš koju kilu ili smanjiš konfekcijski broj, ali to su kratkoročna veselja i nemaju gotovo nikakvu korist na instanci vaše dugovječnosti i kvalitete života, štoviše, čine vas mrzovoljnim, letargičnim i neproduktivnim osobama. Upravo ono što smo htjeli promjeniti, nije li?
Ubrzava li sok od celera gubitak kilograma? Stručnjaci znaju odgovor
Izbjegavajte restrikcijske, rigorozne dijete i treninge za koje niste psihofizički spremni. Pronađite način samoodržavanja koji će polučiti dugoročne rezultate. Primjerice, ako iznimno uživaš u čokoladi, koliko je realno da će potrajati režim prehrane u kojem je ona potpuno zabranjena? 10 dana? 2 tjedna? Možda. I što onda? Psihičko pucanje i emocionalno prejedanje zbog još jednog neuspjeha. A to dugoročno stvara negativne konotacije o pravilnoj prehrani i treniranju. I vrtimo se u krug. Garantiram vam da postoji način prehrane i kretanja koji vama odgovara i dugoročno je održiv za vas. Joga, hodanje, trening s utezima ili biciklizam. Nebitno. Nije bitno što radi vaša kolegica s posla, realno bitno je što možete (sustavno) raditi vi kako bi vaša svakodnevica bila kvalitetnija. Ponekad za to treba izdvojiti vremena i volje kako biste pronašli ono što vama odgovara. Ako ne možete sami, posavjetujte se sa stručnjakom. Već i jedne konzultacije mogu vas odvesti na dobar put i skratiti muke u vječnoj potrazi za još jednim skrivenim programom koji garantira dobar izgled, zdravlje i sreću.
Osnovne smjernice za treniranje:
- Probajte sve i svašta, negdje postoji nešto za vas
- Ne kopirajte kolegicu, pronađite svoj način – dugoročno održiv
- Imate svoj tempo, danas je naporno, sutra malo manje, preksutra lagano
- Ako vam nije barem malo zabavno/izazovno, odustajete unutar 2 mjeseca
- Mijenjajte – sada vam je napeta joga, sutra planinarenje. Negdje ćete se pronaći ili, još bolje, pronaći ćete kombinaciju koja vam odgovara
- Većinu vremena nemate motivacije – to je normalno. Ne čekajte motivaciju, pokrenite se i bit će vam drago na kraju
- Ako ne znate kako – pitajte!
- Imajte realne ciljeve, ništa ne dolazi preko noći. Osim dana.
Salata od rukole s kozjim sirom i ukusnim preljevom – jednostavan recept koji će spasiti dan
Smjernice za prehranu:
- Dijeta i detoksikacija su najveća marketinška podvala ikada
- Dijeta dolazi od engleske riječi diet što znači hraniti se, a ne izgladnjivati svoje tijelo i um
- Detoksikacija se događa u probavnom traktu, jetri, bubrezima, plućima. Ako jedete kvalitetno i gibate se, vaše tijelo će vam biti zahvalno. Sukladno tome odrađivat će svoj dio posla. Prolijte vodu s limunom u sudoper
- Raznolika hrana je ključ. Smijete jesti sve što tvam odgovara. Slušajte svoje tijelo
- Što se prekomjerne težine tiče – kalorijski deficit je sve. U teoriji, ako jedete 4000 kalorija brokule, višak će se pohraniti u masti. Probajte pojesti toliko brokule. Izazivam vas
- I tu leži tajna. Jednostavno je pretjerati s hranom bogatom kalorijama, a siromašnom nutrijentima. Obrnuto je gotovo neizvedivo. Volumen vam daju voće i povrće. Ostalo pomalo
- Jedete više nego što mislite. Garantiram
- Jedete više nego što vam treba
- Ugljikohidrati nisu zli. Potrebni su vašem tijelu i mozgu
- Ako se mučite, nije održivo. Kretat ćete ponovno i ponovno i ponovno
Foto: Shutterstock
