Samo prije nekoliko generacija tjelesna aktivnost bila je svakodnevna dnevna rutina, dok je danas tjelesna neaktivnost postala normalna i prihvatljiva pojava. Socijalne i ekonomske posljedice toga su nesagledive, upozoravaju domaći stručnjaci.
Alarmantno stanje i svjetski trend razvijenih zemalja koji ide u smjeru sve manje tjelesne aktivnosti nisu zaobišli ni Hrvatsku. Vjerojatno je upravo rođena prva generacija koja će živjeti kraće od svojih roditelja ako se nešto ne poduzme, a ključ promjene u našim je rukama i vrlo je jednostavan. Stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu pozivaju na trenutačnu promjenu.
prof. dr. sc. Damir Knjaz, dekan KIF-a
“U posljednja dva desetljeća dobivamo alarmantne podatke u vezi tjelesne aktivnosti hrvatskih građana. Svega nekoliko postotaka hrvatskih građana kontinuirano i/ili organizirano vježba, a manje od dvadeset posto je dovoljno tjelesno aktivno!”, izjavio je dekan KIF-a prof. dr. sc. Damir Knjaz i dodao: “Nastavimo li tako, nove će generacije hrvatskih građana živjeti sve kraće, a zdravstveni sustav će imati sve veće i veće troškove. Neraskidiva je veza između tjelesne aktivnosti i zdravlja te hrvatsko društvo mora biti spremno poduzeti radikalne zahvate u obranu zdravlja i kvalitete života svojih građana!” .
Samo prije nekoliko generacija tjelesna aktivnost bila je svakodnevna dnevna rutina, dok je danas tjelesna neaktivnost postala normalna i prihvatljiva pojava. Socijalne i ekonomske posljedice toga su nesagledive.
Moramo poduzeti akciju – odmah!
Kako ekonomija u nekoj zemlji raste, tako opada tjelesna aktivnost kod građana te se ljudi sve manje kreću. Razvijene zemlje s rastućim ekonomijama drastično su smanjile tjelesnu aktivnost građana, npr. u SAD-u za čak 32 posto u dvije generacije. U Kini je veliki broj građana postao tjelesno neaktivan, mnogo više nego u ijednoj drugoj naciji. Samo u jednoj generaciji u 18 godina, tjelesna aktivnost je pala za nevjerojatnih 45 posto, a isti trend slijede i mnoge druge zemlje. Hrvatska je pri dnu ljestvice zemalja EU kada je tjelesna aktivnost njezinih građana u pitanju.
“Briga za zdravlje čovjeka počinje u majčinu trbuhu. Odgovornost roditelja za zdravlje djeteta ne smije se svesti isključivo na posjetu liječniku. Puno veći doprinos djetetovu zdravlju roditelj će dati ako dijete od najranijih dana podržava i usmjerava u aktivnom načinu života. Tjelesno vježbanje je i preventiva i lijek. Tjelesno vježbanje je dostupno i jeftino. Konačno, tjelesno vježbanje je najisplativija investicija u djetetovo zdravlje i kvalitetu života!”, izjavio je prof. dr. sc. Igor Jukić.
Uzimajući u obzir nesagledive troškove i posljedice, teško je shvatiti zašto više nije učinjeno kako bi se epidemija tjelesne neaktivnosti zaustavila. Ovaj problem modernog društva dovodi do velikih povećanja kroničnih bolesti i skraćenog vijeka života, ali isto tako velikih i nepotrebnih troškova za zdravstveni sustav zemlje.
Znanost je jasna. Tjelesna aktivnost djeluje na puno više razina nego samo na dobro zdravlje. Ona kreira produktivnost, vodstvo i inovacije. Smanjuje depresiju i kriminal, razvija edukaciju i postignuća, veću dobit i povratak poslu. Dobrobiti koje će imati pojedinci i cijele nacije i više su nego obećavajuće i dalekosežnije nego što ih sada možemo uvidjeti.
K.P.
