Prosječna osoba provede trećinu svog života spavajući. Unatoč popriličnom stažu u krevetu, često odbacujemo važnost sna za naše zdravlje.
Najnovije istraživanje je pokazalo kako nam san pomaže u
reorganizaciji sjećanja. Uz kvalitetan san možemo odabrati emocionalne detalje
koji se ističu iz naših sjećanja i rekonfigurirati ih kako bismo mogli stvarati nove i kreativne
zamisli u budućnosti. vo je zaključak udruženog francusko-američkog istraživanja u utjecaju sna na pamćenje.
“San čini sjećanja jačima. Također radi nešto što je
daleko interesantnije, po meni – reorganizira i restrukturira sjećanja”,
tvrdi Jessica Payne sa Sveučilišta Notre Dame, jedna od autorica istraživanja.
Njen je tim zanimalo što se događa s pamćenjem i sjećanjima
za vrijeme sna. Ustanovili su kako odabiremo najemocionalniji dio sjećanja,
primjerice osobe koje su gledale emocionalno nabijene prizore, poput
automobilske nesreće, najvjerojatnije će se sjećati emocionalnog objekta, a ne
palmi iz pozadine. Ovo je pogotovo istinito ako su osobe testirane nakon noći
kada su dobro spavale.
Stručnjaci su također mjerili moždanu aktivnost ispitanika
za vrijeme sna i ustanovili kako dijelovi mozga koji se tiču konsolidacije
emocija i sjećanja aktivniji.
“U današnjem društvu brzog tempa, prva stvar koja trpi
je san. mislim da je ovo utemeljeno na dubokoj grešci kako mozak ne radi ništa
dok spava. Mozak je zaposlen. Ne samo da konsolidira sjećanje, nego ih
organizira i odabire istaknute informacije”, objasnila je Payne. Upravo
ovo omogućava stvaranje kreativnih ideja.
Ona je sama ozbiljno shvatila rezultate istraživanja i
provela u djelo zaključke: svaku noć spava osam sati. “Osobe koje tvrde da
će spavati kad umru žrtvuju svoju sposobnost stvaranja dobrih misli – sada.
Možemo se provući s manje sna, ali će to duboko utjecati na naše kognitivne
sposobnosti”, zaključila je voditeljica studije objavljene u časopisu Current
Directions in Psychological Science.
K. Horvat
