Jedna američka studija je pokazala kako je preko 50% naših novogodišnjih odluka povezano s promjenom ponašanja vezano za naše zdravlje.
Tako, razmišljajući o stvarima s kojima nismo zadovoljni u svojem životu, donosimo odluke kako ćemo smršaviti, prestati pušiti, zdravije jesti i sl. No, istraživanja su pokazala da se samo 40 posto ispitanika nastavi držati svojih odluka nakon šest mjeseci, dok 60 posto ispitanika odustaje prije šest mjeseci. Zbog čega je to tako? Mnoge odluke donosimo na temelju trenutne visoke motivacije koja se s vremenom smanjuje i mi odustajemo. Zato je potrebno pomno planiranje kako provesti odluke – postavljanje ciljeva i održavanje motivacije.
Zima bez ozljeda: Prije izlaska na led pripremite tijelo ovim vježbama za zagrijavanje!
Najčešće greške koje se događaju prilikom donošenja odluka su krivo postavljeni ciljevi koji nisu dovoljno specifični, vremenski ograničeni, a često i nerealni za samu osobu. Kako bi motivacija za vježbanjem i održavanjem zdravih navika ostala konzistentna i kako bi postigli uspjeh u ostvarenju svojega cilja (odnosno nove odluke) potrebno je postaviti ciljeve koji trebaju biti jasno određeni, vremenski ograničeni, realni, mjerljivi i relevantni (npr. Smršaviti 5 kila unutar sljedeća dva mjeseca te povećati postotak mišićne mase za 2%). U postavljanju vlastitih ciljeva preporučam da se savjetujete sa stručnom osobom, dok za osobe koje imaju određenih zdravstvenih teškoća svakako preporučam i razgovor s doktorom opće prakse.
Kako održati motivaciju?
Druga važna stavka odlučivanja je održavanje motivacije u čemu nam može pomoći pomno planiranje kako ćemo provesti odluku i predviđanja mogućih prepreka te prevladavanje istih.
Jedna od čestih zamki u donošenju odluka je precjenjena motivacija koja nas održava prva dva tri tjedna nakon čega se polako „topi“, zbog toga što nailazimo na određene prepreke u ostvarivanju cilja – najčešće od njih su nedostatak vremena, udaljenost prostora za vježbanje, nedostatak podrške iz okoline ili jednostavno program vježbanja koji nam ne odgovara (težak, dosadan i sl.). Zbog toga preporučam da se prije početka provođenja novogodišnjih odluka koje su vezane za područje zdravlja – mršavljenja, vježbanja i zdravije prehrane već unaprijed savjetujete sa stručnjakom iz okoline (dovoljno je za početak fitnes trenerom ili doktorom opće prakse) u kojem smjeru krenuti.
Urolog savjetuje kako brinuti o zdravlju prostate i spriječiti razvoj raka testisa
Ekspanzija fitnes centara i besplatnih on line programa s jedne strane naizgled olakšava provođenje naših odluka, međutim i tu treba biti oprezan jer nije svaki oblik vježbanja svima prikladan.
Trikovi za održavanje motivacije
Dodatni trikovi koji vam mogu pomoći u održavanju visoke motiviranosti u održavanju poželjnog ponašanja su praćenje napretka bilježenjem u bilježnicu ili ploču koja vam je vidljiva, bilježenje zadovoljstva odrađenim treningom (npr. vođenje dnevnika vježbanja), samonagrađivanje, traženje potpore iz okoline odnosno uključivanje prijatelja ili člana obitelji u zajedničko vježbanje, stvaranje podsjetnika koji će biti na vidljivom mjestu.
Posljednje i vrlo važno, iako su mnoge novogodišnje odluke naizgled neugodne, one s vremenom mogu postati ugodne i zabavne. Sa psihološkog stajališta jedan od kriterija koji značajno može održati motivaciju za vježbanjem i ustrajanjem u postizanju zadanih ciljeva je osjećaj zabave koji iz same aktivnosti dobivamo.
Na početku uvođenja određene promjene bilo bi dobro razmisliti koje aktivnosti su osobi zabavne. Zabava se pokazala ključnim faktorom da održimo naše ponašanje, koje s vremenom prelazi u naviku. Izvori zabave su individualni – od same aktivnosti, grupa s kojom vježbamo ili natjecanja sa samim sobom.
KOGNITIVNE DISTORZIJE – PREPREKE KOJE SAMI STVARAMO
Kognitivne distorzije – vlastite prepreke u razmišljanju koje nas dovode da odutajemo od novih odluka nalaze se u našem načinu razmišljanja i kako pristupamo našim odlukama.
Jedan od čestih razloga odustajanja od odluka je „Sve ili ništa“ odlučivanje koje je vrlo karakteristično kod neuspjelih dijeta. Osoba se tjedan dana drži režima prehrane te kada jednom prekrši plan prehrane, odustaje jer smatra da sve pada u vodu. Iz tog razloga, većina dijeta osmišljena je s „cheat“ obrokom kojim osoba može zavodoljiti svoje nezdrave potrebe. Slično razmišljanje nailazimo u vježbanju, kada osoba ne vidi zacrtane rezultate odustaje zbog nestrpljenja, krivo postavljenih ciljeva i sl. te se munjevitom brzinom vraća na stare navike.
Druga pogreška u razmišljanju je samonaređivanje odnosno korištenje riječi „Moram“ i „Trebam“, međutim u psihološkom pogledu, motiviraniji smo kada imamo osjećaj slobode djelovanja, pa tako i u području vježbanja
. Kada se uhvatite da izgovarate „Moram ići na trening“ te iako vam se u tom času zaista ne da, recite sami sebi „Želim ići vježbati“ te se podsjetite svojih ciljeva i napretka kojeg ste već napravili. I treća, vrlo česta i nepoželjna greška u razmišljanju je „Personaliziranje“, odnosno dodavanje sebi negativnih osobina kada se ne držimo zadane odluke (Lijen sam, tako mi i treba“, „Ionako sam trut i nikad ništa ne uspijem“…).
Negativan unutranji samogovor je najveći neprijatelj u provođenju novih odluka te iako vam se može dogoditi period kada ne provodite odluke prema zadanom planu, pružite si mogućnost kratkog time out-a te razmislite zašto je to tako i što ili tko mi može pomoći da otklonim prepreku.
Autor: mag. psihologijeTanja Dumbović, diplomirani fitness instruktor
Foto: Shutterstock
Foto: Pixsell
