Priznajte: jeste li i vi jedni od onih koji rezimiraju cijelu godinu, zbrajaju pozitivno i negativno, krivi se i pohvaljuje? Razmišljate li o tome kako promijeniti sebe? Radi li se o novogodišnjoj odluci ili bilo kojem drugom trenutku potrebe za mijenjanjem, bravo za vas! To ne znači ništa drugo nego da vam je stalo biti što bolji i uspješniji.
Smršaviti, pronaći bolji posao, prestat piti alkohol, prestati
pušiti, manje se živcirati općenito i na poslu, otići na putovanje, srediti
financijsku situaciju, neke su od najčešćih novogodišnjih odluka.
Ljudi se
prvenstveno razlikuju od životinja po tome što su spremni organizirati i planirati
svoj život, pa zašto tu prednost ne iskoristiti? Unatoč tome, jako malo ljudi to
čini. Nije ima stalo? Ne znaju kako postaviti ciljeve pa brzo i odustanu?
Psihologinja Marijana Sarilar savjetuje:
“Nemojte si zadati previše ciljeva, godina ima samo 12
mjeseci. Zapišite ih i pratite, koliko i u kojem roku ste ih ostvarili. Definirajte
moguće prepreke i razmislite kako se nositi s njima. Ciljevi moraju biti
realistični i ostvarivi (negativan je primjer odluka da ćete u idućoj godini
imati duplo veću plaću, a posao ne planirate promijeniti). Ciljevi trebaju biti
specifični (ne samo smršavit ću, već
svaki mjesec ću smršaviti 1 kilogram) i mjerljivi– morate odrediti kako ćete točno znati jeste li ili niste postigli
cilj (npr. bit ću sretniji nije mjerljiv cilj, sreća se ne može izmjeriti). Veliki ciljevi trebaju biti “razlomljeni“ u više manjih ciljeva tj. raspoređeni u manje cjeline. Također,
isplanirajte vremenske rokove za postizanje pojedinih koraka u ostvarenju
konačnog cilja. Za uspješno provođenje zadanog cilja morate znati što vam
najviše nedostaje u ovom trenu, a to podrazumijeva poznavanje samog sebe. Ako
se do sada još niste upoznali, svakako biste trebali! Nerealna je svaka
drastična promjena, a to podrazumijeva karakterne promjene, promjene osobnosti.
Ukoliko ste cijeli život bili povučeni, nerealno je očekivati da ćete od iduće
godine to promijeniti. Ako ste pak preimpulzivni, psujete, galamite, svađate
se, nećete moći to iskorijeniti do kraja. Mali pomaci da, ali ne pretjerujte s
očekivanjima. Nikada ne oblikujte
apsolutne ciljeve, kao npr “nikad više neću napraviti to…..“, teško je da se nećemo
zabuniti tj. posrnuti i učiniti nešto. Pronađite
zamjenu za ponašanje koje želite promijeniti. Želite li prestati pušiti, a samo vas je to opuštalo? Razmislite koje vas još aktivnosti mogu opustiti?
Zamijenite pušenje jednom od njih i lakše ćete ostvariti svoj cilj. Postavite
za ciljeve ono što vi doista želite postići, a ne što drugi očekuju od vas ili
što mislite da biste trebali!
Ljudi vole nove početke (npr. dijete
započinjemo poslije praznika), ponedjeljak je uvijek dan za početi nove radne
projekte, rođendan isto može biti dobar dan za osobne prekretnice (npr. prestajem
pušiti od rođendana i sl.). A ima li boljeg i većeg dana od Nove godine za
donošenje novih odluka? Zašto ljudima trebaju važni datumi da bi im poslužili
kao prekretnica za promjene i rad na sebi?
“Vjerojatno zato što nedostaje
kontinuiranog rada na sebi, osobnog planiranja, postavljanja, praćenja i
revidiranja osobnih ciljeva. Većina još uvijek ostavlja za sutra, ono što može
učiniti danas. U ljudima je usađeno
vjerovanje kako život ne treba planirati jer onda gubi svoju ljepotu i
spontanost. Planiranje i ostvarivanje ciljeva su vještine koje nam često
trebaju u životu. Donošenje novogodišnjih odluka koje su najčešće postavljene u
obliku ciljeva za slijedeću godinu zapravo nam omogućava da razvijamo ove
vještine kontinuirano. Također, donošenje novogodišnjih odluka
može biti divan pokon za pod bor, poklon vašoj djeci, vašim bližnjima, ali i
samom sebi. Za obitelji s malom djecom, Nova godina može biti divna prilika za
učenje. Ona trebaju vidjeti odrasle kako postavljaju ciljeve, rade na njihovom
ostvarenju i preuzimaju odgovornost za konačne rezultate. Djeca postaju
odgovorni odrasli gledajući kako odrasli ljudi oko njih žive svoje živote
odgovorno i usvajaju od odraslih vještine potrebne za donošenje i provođenje
efikasnih promjena. Pokazat ćete im kako se suočiti s porazom, biti im dobar
primjer i naučiti ih što znači biti “dobar pobjednik“. Kada se čovjek obveže učiniti
nešto, onda to i prije učini. Ako napravite popis odluka (možda ne svih već
onih bitnijih ili onih koje želite podijeliti s bliskom osobom) i stavite ih
pod bor, možda je veća vjerojatnost da ćete ih i ostvariti. Ne morate
podijeliti sve odluke, ako vas to čini napetim ili tjeskobnim. A možda baš i izbjegnete
podijeliti one odluke za koje sumnjate da ćete ih ostvariti. Druga osoba će vam
moći pomoći u ostvarenju tako što će vas upozoriti kada zastranite, pohvaliti
kada ustrajete i slično. Ima li ljepšeg osjećaja od onoga da napredujemo svake
godine radeći pozitivne promjene? Isto tako novogodišnje odluke su i poklon
samom sebi, osobito ako su određeni kako
treba. Dakle, novogodišnji ciljevi koji će zadovoljiti naše potrebe i interese
su poklon nama samima. Ako ih ostvarimo,dolaze dodatni pokloni u vidu osjećaja
samopoštovanja i bolje sposobnosti samokontrole. Bolja sposobnost samokontrole
olakšat će i postizanje budućih ciljeva.“
Držite se planova i ne odustajte.
Ne zaboravite, potrebno je 30 dana kako bi ponašanje postalo navika, a 6 mjeseci
da bi nove navike postale dio čovjekove osobnosti. Nagrađujte se kada postignete
novi korak k ostvarenju svog cilja. Nagrađivanje je bitno jer produžujete i
obnavljate svoju motivaciju.
“Nije sramota pasti, sramota je
ne ustati se! Ako jednom posrnete, nemojte odustati od cilja. Cilj nije
upropašten, ako nije ostvaren bez pogrešaka. Zapalite li jednu cigaretu, a
onda opet nastavite apstinirati, vaš uspjeh nije ništa manji. U nekoj vremenskoj točki, posrtanje je normalno.
Oprostite si i krenite iznova. Nemojte biti prekritični i preveliki
perfekcionisti.“, savjetuje psihologinja Sarilar.
Dragi čitatelji, vjerujemo kako
ste nešto novo i naučili. Donosite ciljeve koji imaju namjeru učiniti vaš život
sretnijim, vrijednijim i smislenijim. I, sretno vam bilo u tome!
Ivana Grbavac
